Prema studiji koju je objavio Science Alert, utisak da kafa donosi bolje raspoloženje sada je potvrđen i posebnom naučnom studijom.
Prema objavljenom tekstu studije koju prenosi Index.hr, naučnici s irskog University College Corka pravili su komparativnu studiju na uzorku 62 osobe – 31 koja pije od tri do pet šoljica kafe dnevno i 31 osobe koja ne pije kafu.
Na početku istraživanja, između dviju skupina nisu zabilježene razlike u indeksu tjelesne mase, krvnom pritisku, razini stresa, tjeskobe, depresije, probavnih simptoma, kvaliteta sna ili tjelesnoj aktivnosti. Međutim, kod osoba koje piju kafu uočene su izrazite promjene u nekim imunološkim markerima u krvi te u pojedinim sojevima crijevnih mikroba

Kako bi provjerili je li kofein ključan faktor, istraživači su zatražili od 31 ispitanika koji piju kafu da se dvije sedmice suzdrže od pijenja svog omiljenog napitka.
Nakon tog razdoblja apstinencije, sudionici su ponovno počeli piti kafu, s tim da je 16 osoba tokom tri sedmice konzumiralo kafu s kofeinom, a 15 bezkofeinsku, ne znajući koju vrstu piju. Nakon povratka pijenju kafe, kod svih sudionika zabilježene su promjene u crijevnom mikrobiomu, što upućuje na to da su neki sojevi crijevnih mikroba osjetljivi na prisutnost kafe, neovisno o tome radi li se o bezkofeinskoj ili „regularnoj“ kafi.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Različiti efekti kofeinske i bezkofeinske kafe
'Obje vrste kafe smanjile su stres, depresiju, impulsivnost i upale, a istovremeno su poboljšale raspoloženje i kognitivne sposobnosti', navode autori studije.
Ipak, samo je kafa s kofeinom povezana sa smanjenjem tjeskobe, psihološkog stresa i krvnog pritiska te s poboljšanom pažnjom i nošenjem sa stresom. Zanimljivo je da su na početku i nakon ponovnog uvođenja kofeina osobe koje piju kafu pokazale veću impulsivnost i emocionalnu reaktivnost od onih koje je ne piju.
S druge strane, bezkofeinska kafa dovela je do poboljšanja sna, tjelesne aktivnosti i pamćenja. Ovi nalazi upućuju na to da kofein ima specifične učinke na raspoloženje i kogniciju, ali i da bezkofeinska kafa može utjecati na vezu između crijeva i mozga.

Kafa se, i prema rezultatima ove studije koju prenosi Index.hr, može povezati sa širokim rasponom zdravstvenih prednosti, o čemu mikrobiolog John Cryan kaže:
'Kafa je mnogo više od kofeina – to je složen prehrambeni faktor koji stupa u interakciju s našim crijevnim mikrobima, metabolizmom pa čak i emocionalnim stanjem. Dobiveni rezultati sugerišu da kafa, bila ona s kofeinom ili bez, može utjecati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine'.