Širom Evrope građani se suočavaju s problemima izazvanim ekstremnim vrućinama. Mnogi teško spavaju, bolnički hitni prijemi bilježe povećan broj pacijenata, a službe hitne pomoći ostvaruju rekordne brojeve intervencija zbog toplinskog vala koji je zahvatio kontinent, upozorava Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu.

U Francuskoj je broj poziva hitnoj medicinskoj službi u pojedinim gradovima porastao i do 50 posto.

U Londonu je prošle sedmice zabilježen najveći broj poziva zbog životno ugrožavajućih stanja u jednom danu otkako postoji tamošnja hitna služba. Španski sistem za praćenje smrtnosti procijenio je da je u svega nekoliko dana zabilježeno više od 300 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama. Italija je, također, prijavila pet smrtnih slučajeva u periodu od 24 sata.

Evropa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplinski valovi više nisu rijetke i izolirane vremenske pojave, već krize koje se redovno ponavljaju, postaju sve učestalije, intenzivnije i duže traju. WHO upozorava da nivo pripremljenosti za ovakve vremenske ekstreme direktno utiče na broj smrtnih slučajeva.

Svako ljeto za koje se ne pripremimo jeste ljeto koje plaćamo ljudskim životima, poručuju iz WHO-a.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije ističu da postoje mjere koje već sada dokazano spašavaju živote. Procjene pokazuju da bi smrtnost povezana s ekstremnim vrućinama u Evropi tokom 2023. godine bila približno 80 posto veća da nisu bile primijenjene postojeće mjere prilagođavanja.

Kod osoba starijih od 80 godina broj smrtnih slučajeva mogao je biti i dvostruko veći. WHO naglašava da se učinak preventivnih mjera može jasno mjeriti te da one nisu puka administrativna formalnost.

Akcijski planovi za vrućine i zaštitu zdravlja, sistemi ranog upozoravanja, rashlađeni prostori i redovni kontakti s ranjivim kategorijama stanovništva nisu birokratske vježbe. Oni upravo sada spašavaju živote, navode iz WHO-a.

Regionalni ured WHO-a za Evropu najavio je da će u ponedjeljak, 6. jula, okupiti nacionalne kontakt-tačke zadužene za hitne situacije, okoliš i klimatske promjene iz svih država evropske regije. Tema sastanka bit će spremnost Evrope za naredne toplinske valove.

„Na dnevnom redu bit će jedno pitanje: šta smo naučili iz ovog toplinskog vala, jesmo li spremni za sljedeći i kako WHO Evropa može pružiti veću podršku?“, poručili su iz organizacije.

WHO upozorava da sadašnji toplinski val treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje. Ovaj toplinski val je generalna proba. Ljeta koja dolaze bit će teža, navodi se u saopćenju WHO-a.

Više od polovine evropskih zemalja još nema sveobuhvatan akcijski plan za zaštitu zdravlja tokom ekstremnih vrućina. Iz WHO-a poručuju da se to mora promijeniti te ističu da su državama, regijama i gradovima na raspolaganju ažurirane smjernice za djelovanje i prilagođavanje klimatskim promjenama.