Vlast ne smije planirati budžet sa deficitom, osim u slučajevima elementarne nepogode ili stanja prirodne katastrofe koje proglasi Parlament FBiH u slučaju kada visina utvrđenih šteta dosegne ili premaši 20 posto ostvarenih rashoda u prethodnoj godini.
Ovo nalaže Zakon o budžetima u FBiH, konkretno član 43, što znači da se Prijedlogom budžeta FBiH za 2026. godinu, koji će se u ponedjeljak naći pred Predstavničkim domom, direktno i grubo krši sistemski zakon. Federacija se ne suočava sa prirodnom katastrofom, ali se, s obzirom na to da se planira deficit od skoro 1,2 milijarde KM, očigledno ipak suočava sa elementarnom nepogodom. Ime te nepogode je Vlada FBiH, piše Stav.
Naime, Budžetom su planirani prihodi od 6.511.226.666 KM, a rashodi u iznosu od 7.697.731.075 KM. Razliku namjeravaju pokriti novim zaduživanjem, ovaj put u ukupnom iznosu od 2.336.952.480 KM. Od toga se na međunarodnom tržištu, odnosno na Londonskoj berzi, zadužuju za 1,6 milijardi KM i to po kamatnoj stopi koja će vjerovatno iznositi 5 ili 5,5 posto, što znači da će Federacija samo po osnovu kamata u narednim godinama platiti stotine miliona KM dodatnih troškova.
Zaustavljanje trenda rasta broja zaposlenih i njegov pad u posljednjim mjesecima, sve manji fiskalni promet uprkos snažnoj inflaciji, veliki broj ugašenih firmi, sve manje stranih investicija i gotovo potpuni izostanak kapitalnih ulaganja u cestovnu ili energetsku infrastrukturu doveo je do procijenjenog budžetskog deficita i potrebe da se on sanira novim zaduživanjima.
Drugi razlog je izborna godina. Da bi popravili loš utisak iz prve tri godine mandata i „kupili“ naklonost najranjivijih kategorija, federalna vlast je odlučila novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u 2026. godini u dva navrata povećati penzije za ukupno 17 posto. Da bi ih isplatili, nedostajat će im oko 550 miliona KM, što će se u cijelosti nadomjestiti novim zaduživanjem, odnosno dugom koji će vraćati buduće generacije.
Penzioneri će, ako se taj Zakon usvoji, dobiti 17 posto veće penzije u ovoj godini, ali bi nastavak ovakvih trendova mogao dovesti u pitanje ne samo rast, nego i redovnost isplate njihovih zarađenih penzija u narednim godinama.
Prema formuli propisanoj novim zakonskim rješenjem, penzije bi i u narednim godinama trebale rasti od 13 do 15 posto, što bez snažnog rasta zaposlenosti i doprinosa automatski znači i rast budžetske rupe. S druge strane, to će značiti i ulazak u spiralu zaduživanja koju će biti nemoguće izbjeći, a koja bi cijelu FBiH, a ne samo penzionere i socijalne kategorije koje dobijaju podršku iz budžeta, mogla dovesti pred potpuni kolaps. O kapacitetima za finansiranje infrastrukturnih projekata je suvišno i govoriti.
FBiH trenutno nije prezadužena. Problem je što dugovi rastu, ali ne zbog investiranja u kapitalne projekte već pokrivanja tekućih troškova. Upravo zbog toga se Vlada FBiH ne zadužuje kod međunarodnih finansijskih institucija, koje insistiraju na projektima, reformama i fiskalnoj disciplini, već je u prošloj godini, po uzoru na entitet RS, uvela praksa zaduživanja na stranim berzama.
Činjenicu da dugovi rastu pokušavaju prikriti njihovim predstavljanjem u odnosu na BDP, pa tvrde da je ukupan dug procentualno manji. Nominalne iznose duga prešućuju, a razlog je u tome što je on samo u prošloj godini uvećan za nekoliko stotina miliona KM. Naime, u 2025. godini je vraćeno 1,1 milijarda KM, a zadužili su se za 1,4 milijarde KM. Ako u obzir uzmemo i kamate, to znači da je za 2025. godinu dug FBiH uvećan za nešto više od 500 miliona KM.
Ako se ovakav kurs nastavi, Federacija BiH se ne suočava s privremenim fiskalnim problemom, već s rizikom sistemskog sloma javnih finansija. Budžetski deficit koji se iz godine u godinu sanira novim zaduženjima, uz istovremeni rast obaveza prema penzionerima i socijalnim kategorijama, vodi ka trenutku u kojem više neće biti prostora za nova zaduženja, niti političke mogućnosti da se problemi odgađaju. U takvom scenariju, kašnjenja u isplatama, vanredne mjere, prodaja javnih preduzeća i nagla rezanja budžetskih stavki postaju realna, a ne teorijska opcija.
