Izrael je gurnut na opasan put zaduživanja jer troškovi njegovih napada na više frontova i rastući zahtjevi u sektoru odbrane vrše snažan pritisak na javne finansije, navodi se u izvještaju objavljenom u utorak.
Vlada premijera Benjamina Netanyahua pokušava obuzdati troškove odbrane nakon 7. oktobra 2023. godine, usred predloženog odbrambenog plana vrijednog 95 milijardi dolara, dok operacije koje su u toku izazivaju zabrinutost zbog povećanja duga i narušene fiskalne stabilnosti.
Ovi podaci proizlaze iz analize Calcalista, koju je citirao izraelski Ynetnews, informativni portal na engleskom jeziku medijske grupacije Yedioth Ahronoth.
Izraelska ekonomija uzdrmana je genocidnim ratom u Gazi te napadima na Iran i Liban.
U izvještaju se ističe da su Netanyahuove tajne "Smjernice za doktrinu i politiku za period 2025-2026.", pripremljene krajem 2025. godine, preoblikovale sigurnosnu strategiju zemlje nalažući vojsci da se pripremi za više ratišta i scenarija.
Dokument je zapravo predstavljao svojevrsnu listu za kupovinu, a Netanyahu je, prema analizi, navodno odobrio svaki zahtjev vojske.
Zvaničnici iz sektora odbrane procijenili su da bi najšire tumačenje politike koju traži Netanyahu koštalo oko 800 milijardi šekela (271 milijardu dolara).
Netanyahuu su kasnije predstavljena dva alternativna plana - jedan vrijedan 152,6 milijardi dolara, a drugi 84,8 milijardi dolara.
Nakon pregovora između ministarstava finansija i odbrane postignut je kompromis o 94,5 milijardi dolara tokom perioda od deset godina, navodi se u izvještaju.
Dio plana, koji uključuje kupovinu dvije nove eskadrile zračnih snaga, odobrio je u nedjelju ministarski odbor za nabavku.
"Dramatične" implikacije
Izvještaj upozorava da su ekonomske implikacije plana "dramatične", uz napomenu da je guverner Centralne banke Izraela Amir Yaron već izjavio da je zemlja na putu rasta duga.
Uz plan od 118,7 milijardi dolara i napore da se smanji ovisnost o američkoj pomoći, očekuje se da će omjer izraelskog duga i BDP-a do 2035. godine dostići 83 posto, navodi se u izvještaju.
Projekcija se također temelji na pretpostavci da će rat uskoro biti završen, a u izvještaju se navodi da tu pretpostavku treba uzeti sa skepticizmom, s obzirom na to da slična očekivanja traju još od početka 2024. godine.
Upozoreno je da bi dugotrajni sukob imao daleko teže posljedice po životni standard, uključujući ljudske žrtve i psihičke traume, troškove angažiranja rezervnog sastava vojske, te širu štetu po ekonomiju i javne finansije.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo odbrane su također u sporu oko budžeta, pri čemu potonje traži dodatnih 30 milijardi šekela za 2026. godinu, što nije povezano s ratom, navodi se u izvještaju.
Dva ministarstva su se u decembru 2025. dogovorila o budžetu za odbranu u iznosu od 37,6 milijardi dolara, uz dodatnih 1,3 milijarde dolara koji će biti prebačeni kasnije, dok je Ministarstvo odbrane prvobitno tražilo skoro 48,85 milijardi dolara.
Nakon izbijanja rata, budžet je opet razmatran te je za potrebe sukoba dodijeljeno dodatnih 10,8 milijardi dolara, uz rezervu od 2,3 milijarde dolara o kojoj se još uvijek čeka odluka, stoji u izvještaju, piše Stav.