Profesor Midhat Jašić u svojoj redovnoj rubrici u okviru emisije „Anatomija života“ govori o odnosu svjetlosti i naše ishrane te s posebnim razlogom preporučuje konzumiranje ključnog obroka uz prisustvo dnevnog svjetla, obrazlažući to na sljedeći način:
Spektar svjetlosti s kojim smo suočeni ide od infracrvenog do ultraljubičastog. To je, dakle, i spektar dnevne svjetlosti. Karakteristika svake civilizacije je da su se ljudi odmarali i spavali tokom noćnih sati, a dnevnu svjetlost koristili su za obavljanje potrebnih životnih aktivnosti. To ima direktne veze i s našim hormonalnim statusom, što je moderna nauka prije tridesetak godina definisala kao cirkadijalni ritam koji dnevno mijenja hormonalni status čovjeka“, predstavlja naučne činjenice emeritus Jašić i dodaje:
„Ovaj hormonalni status čovjeka ima jako mnogo utjecaja na našu ukupnu prehranu, kvalitet konzumiranja hrane te količinu unosa hrane. Tako je s jutarnjim buđenjem nivo hormona kortizola, koji je poznat i kao hormon stresa, na vrlo niskom nivou. To je hormon koji dugoročno djeluje i može nanijeti dugoročnu štetu našem zdravlju, ali i on ima svoj ritam. Najniža vrijednost mu je ujutro, a najviša tokom noći. Drugi važan hormon, koji opet utječe na kvalitet sna, naziva se melatonin. On se tokom dana i dnevnog svjetla sintetizuje u našem organizmu, a otpušta se tokom noći. Osim što ovi hormoni utječu na san i budnost, utječu i na konzumiranje hrane, naglašava emeritus Jašić.
Pojašnjavajući razlike između ova dva hormona u odnosu na našu ishranu, profesor Jašić naglašava:
Serotonin smanjuje unos hrane i povećava osjećaj zadovoljstva, dok kortizol kao hormon stresa povećava glad. Melatonin pak isključuje apetit noću, što je jedan od ključnih razloga zašto vam nutricionisti govore da ne trebate jesti noću ili poslije šest navečer“, podučava profesor Jašić.
Zbog svega navedenog profesor Midhat Jašić sugeriše da svoje obroke konzumirate uz prirodan izvor svjetla tokom dana.