O ovoj pećini gov orili smo večeras u Hayatovom kvizu 'Zabavno je znati'. Takmičari kviza su, između ostalog, odgovorili na pitanje: „Šta se nalazi na najstarijem crtežu pronađenom u pećini Badanj kod Stoca?“

1.Lovci okupljeni oko vatre
2.Sunce i mjesec
3.Konj napadnut strijelama
4.Mamut u pokretu

Tačan odgovor krije se pod brojem tri – konj napadnut strijelama.

Ova pećina, poznata po svojim prahistorijskim gravurama, jedno je od najvažnijih nalazišta u Bosni i Hercegovini, ali tokom posjete, Boris je naišao na neočekivani prizor – ogromnu deponiju smeća u neposrednoj blizini, uz sam tok rijeke Bregave. Iako priroda okružuje ovaj historijski lokalitet, zapuštenost prostora, uključujući paljenje automobilskih guma na makadamskom putu, zasigurno ostavlja gorak okus.
Prilaz do pećine nije lak, makadamski put vodi sve do deponije, a potom posjetitelji moraju pješačiti kroz šipražje kako bi došli do ovog historijskog bisera. Uprkos tome, i sama pećina, koja je smještena u slikovitom kanjonu Bregave, fascinira svojom strašću prema prošlim vremenima.
Poznati bh. fotograf Boris Trogrančić je na svom putovanju zatekao dvoje španjolskih arheologa koji su u to vrijeme aktivno radili na iskopavanjima u pećini. Ovi stručnjaci bili su ljubazni i podijelili s njim bogatu historiju ovog impresivnog mjesta.
Pećina Badanj datira iz gornjeg paleolitika, oko 13.000 do 12.000 godina prije nove ere, te je domaćin jednoj od najstarijih poznatih prahistorijskih gravura u jugoistočnoj Europi. Badanj je prava arheološka riznica koja pruža uvid u duhovni život tadašnjih lovaca i sakupljača.
Najvažniji nalaz iz ove pećine svakako je gravura konja ranjenog strijelom, isklesana u stijeni. Ova gravura svjedoči o ranoj umjetničkoj izražajnosti i duhovnoj povezanosti tadašnjih ljudi s okolišem.

Osim gravure, u pećini su pronađeni brojni kameni alati i ostaci životinja, što upućuje na to da je pećina služila kao privremeno sklonište lovaca i sakupljača. Ovi artefakti pomažu istraživačima u razumijevanju načina života tih ranih ljudi. Pećina Badanj proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čime je osigurana njezina zaštita i očuvanje za buduće generacije.
Pećina se nalazi u slikovitom kanjonu Bregave i dostupna je posjetiocima, ali zbog osjetljivosti nalazišta, arheološka gravura je sada zaštićena i nije lako dostupna javnosti. Ovo paleolitsko nalazište, otkriveno 1976. godine, i danas pobuđuje posebnu pažnju arheologa, a prva istraživanja obavio je Đuro Basler. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.
