Vlada Federacije BiH je 17.04.2024. godine na osnovu člana 19. stav 3. dala na raspolaganje Federalnu upravu civilne zaštite Aldinu Brašnjiću da istu kroji po vlastitoj mjeri i želji.

Da javnosti bude jasnije, Zakon o Vladi ne može biti pravni osnov za zaobilaženje Zakona o državnoj službi FBiH.
Prema zvaničnom aktu Agencija za državnu službu Federacije BiH, Zakon o državnoj službi Federacije BiH ne poznaje institut „vršioca dužnosti“ niti „privremenog postavljanja“ rukovodećih državnih službenika, niti je za konkretno imenovanje data saglasnost ili mišljenje ove institucije.

Zakon o organizaciji organa uprave FBiH propisuje da direktora samostalne federalne uprave postavlja Vlada Federacije, u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U slučaju postavljenja i imenovanja Aldina Brašnjića nije provedena zakonska procedura, a ostaje nejasno na osnovu kojih važećih zakonskih i podzakonskih akata je Komisija donijela rješenje o plaći te mu omogućila sticanje imovinske koristi i uživanje statusa „rukovodećeg državnog službenika“, odnosno korištenje položaja za ostvarivanje ličnih ciljeva i ambicija.
Administrativna komisija je 07.05.2024. godine donijela rješenje kojim je utvrđen koeficijent za obračun plaće, priznato povećanje po osnovu radnog staža te dodijeljen dodatak od 20% na osnovnu plaću, i to licu koje, prema dostupnim podacima, nema status rukovodećeg državnog službenika u smislu Zakona o državnoj službi FBiH.
Podsjećamo da zakon jasno propisuje da prava iz radnog odnosa, uključujući plaću i dodatke, proizlaze isključivo iz zakonito utvrđenog statusa. U situaciji kada status nije predviđen zakonom, postavlja se pitanje pravnog osnova za ostvarivanje tih prava, s obzirom na to da funkcija na koju se odnosi u konkretnom slučaju ne postoji u zakonskom okviru, ali se prava uredno isplaćuju iz budžeta.

Želim i pravo na godišnji odmor
Šta kaže Zakon o državnoj službi:


Dodatno, prema registru zaposlenih u organima državne službe, u relevantnoj kategoriji za Fedralnu upravu civilne zaštite nije evidentiran rukovodilac uprave, dok se u praksi funkcija obavlja, uz istovremeno ostvarivanje finansijskih prava koja iz nje proizlaze.

Međutim, Zakon o državnoj službi FBiH za Administrativnu komisiju predstavlja švedski stol, pa bez obzira što je direktor u registru evidentiran kao 0, Komisija primjenjuje odredbe člana 21 i 48. i neposredno nakon imenovanja donosi sljedeće Rješenje:

Vjerovatno se Komisija vodila logikom, podnio je Zahtjev Aldin, trebali bi istom udovoljiti i to baš u skladu sa Zakonom o državnoj službi na osnovu kojeg on nije imenovan.
Poništen konkurs za izbor direktora
Vlada Federacije BiH je najnovijom odlukom poništila Javni konkurs za izbor direktora FUCZ, čime je faktički priznala da je cijeli proces bio pravno kompromitiran.

Međutim, ono što je uslijedilo dodatno potvrđuje potpuni institucionalni apsurd, Aldin Brašnjić nije razriješen dužnosti, jer tu je Željko Silađi da „misli“.
Kad se Zakon zamjeni Mišljenjem
Iako funkcija direktora FUCZ predstavlja rukovodeće mjesto državnog službenika i podliježe isključivo odredbama Zakona o državnoj službi FBiH, Ured Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU u svim ključnim fazama dostavlja „mišljenje“ kojim, prema navodima, derogira zakon.
Zbog ove novonastale situacije Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva FBiH (POSKOK) dostavljena je krivična prijava protiv direktora Ureda za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Vlade Federacije BiH, Željka Silađija, zbog postojanja osnova sumnje da u radnjama koje poduzima ovo lice postoje obilježja krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom Federacije BiH.

Ko je ustvari Aldin Brašnjić?
Do 17. aprila 2024. godine bio je gotovo nepoznat u javnosti. Profesionalnu karijeru započeo je kao dobrovoljni vatrogasac u Srebreniku, a potom je putem javnog oglasa zaposlen kao referent u službi civilne zaštite.
Nakon završetka trogodišnjeg studija (180 ETCS kredita) na Fakultetu političkih nauka, 2018. godine internom preraspodjelom postaje stručni saradnik u Gradu Srebreniku. Međutim, takvo napredovanje je osporila upravna inspekcija Tuzlanskog kantona, koja je utvrdila nepravilnosti u njegovom imenovanju, jer je državna služba trebala biti zasnovana na javnom konkursu.
Kasnije napreduje do pozicije stručnog savjetnika, ali i to unapređenje je osporeno. Uprkos tome, Brašnjić je kasnije predložen za rukovodeću poziciju u Federalnoj upravi civilne zaštite, kao osoba bliska političkim strukturama.
U odnosu na vremenski slijed posebno je indikativno da se Brašnjiću pogodovalo bez obzira na politički dres koji je nosio.
Dok je branio boje SDA, sistem mu je bio naklonjen, a nakon političkog zaokreta i prelaska pod okrilje NIP-a, pogodovanje je postalo još očiglednije. Taj obrazac našoj javnosti, nažalost, nije nepoznat. Još prije gotovo četrdeset godina, legendarni Johnny Štulić je u pjesmi „Užas je moja furka“ grupe Azra sažeo suštinu ovakvih pojava stihom: „strukture ga dobro furaju“. Čini se da je taj stih i danas zapanjujuće aktuelan. Po svemu što znamo o načinu na koji Aldin Brašnjić rukovodi Federalnom upravom civilne zaštite, jedno je sigurno, ako su ga strukture dobro „furale“, onda je, po FUCZ i državnu službu, njegova furka zaista postala užas.
Stanje u Federalnoj upravi civilne zaštite
Prema navodima iz FUCZ-a, u instituciji vlada potpuni haos, a Brašnjić, zajedno sa uskim krugom saradnika, donosi odluke po principu samovolje. Način njegovog upravljanja pojedini opisuju kao neviđen u sistemu državne službe, uz ocjene da se institucijom upravlja na način koji podsjeća na ličnu vlast. Zaposlenici navode da Brašnjić provodi sistematsku odmazdu kroz organizacione i kadrovske promjene, te poziva inspekcije na rješenja o radno-pravnom statusu državnih službenika koja su pravosnažna već 10 godina, provodi odluke i rješenja koja uopće nisu konačna niti izvršna, te osporava sve što nije u skladu s njegovom voljom i željama.
I pored potpunog haosa koji, prema navodima, vlada unutar ove institucije, Vlada Federacije je na sjednici održanoj 18.03.2026. godine donijela sljedeću odluku:

O stvarnim potrebama za radnim mjestima pitanje nije razmatrano na sjednici Kolegija, te ovom odlukom deficitarni ostaju deminerski timovi, čijim odlaskom u penziju je smanjen broj zaposlenih, a na štetu tih operativnih snaga. Umjesto toga, postoji praksa da se popunjavaju administrativna radna mjesta, uz, kako se navodi, sporna obrazloženja o potrebi.
Dok s jedne strane, prema navodima, provodi represiju i stvara atmosferu straha, s druge strane Brašnjić svakodnevno održava neformalne sastanke sa odabranim pojedincima. Na tim sastancima, kako se tvrdi, unaprijed se dijele radna mjesta, trguje i prave rasporedi za pozicije za koje konkursi još nisu ni raspisani.
Ukoliko je ovakvo postupanje prihvatljivo, postavlja se pitanje da li sistem državne službe uopće ima smisla, jer se time šalje poruka da status državnog službenika, procedure imenovanja i zakonski okvir predstavljaju tek formalnost koja se može zaobići političkom voljom ili administrativnom improvizacijom putem mišljenja.
Uposlenici upućuju pozive nadležnim institucijama, uključujući inspekcijske organe i pravosudne institucije, da hitno ispitaju sve okolnosti i utvrde zakonitost donesenih akata i izvršenih isplata koje je ovo lice donijelo i provodilo, te da spriječe daljnje urušavanje Federalne uprave civilne zaštite.
