Bosna i Hercegovina još uvijek formalno ima visokog predstavnika, dok međunarodna zajednica i dalje ne može postići konsenzus o njegovom nasljedniku. Ipak, stižu uvjeravanja da ćemo do kraja ovog mjeseca dobiti novog visokog predstavnika. Je li dogovor zaista moguć tako brzo i od čega to zavisi, u večerašnjem izdanju emisije 7 Plus govori novinar i publicista Faruk Kajtaz.

Na pitanje da li je očekivan ovakav ishod nakon zasjedanja Vijeća za implementaciju mira, Kajtaz naglašava da je evidentno da postoji određeni raskol u odnosima SAD i EU.

Očigledno je da postoji niz nesuglasica između Washingtona i Bruxellesa, a PIC nije jedino pitanje oko kojeg se ne slažu. Trump Evropu vidi kao poslušnika koji treba slijediti ono što on zacrta, dok se oni prvenstveno zanimaju za ekonomska pitanja, a ne za izgradnju ekonomskih društava. To je loša vijest za BiH.

Dakle, ovo je jedna strateška pauza u zasjedanju PIC-a. Mislim da su i jedna i druga strana poprilično rezolutne u svojim stavovima, ali ovo je geopolitičko pitanje između EU i SAD-a.

Iako je funkcija visokog predstavnika i ranije prolazila kroz različite političke izazove i osporavanja, trenutna situacija otvara pitanje da li se Bosna i Hercegovina prvi put nakon Dejtonskog sporazuma nalazi bez punog međunarodnog nadzora.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Nije ovo prvi put. I ranije je bilo određenih prijepora, ali ovo jeste najveća kriza međunarodnog prisustva u BiH i dolazi u vrlo nezgodnom trenutku. BiH je ranjiva i funkcionira na principima Dejtona, a OHR je veoma važan faktor Dejtonskog sporazuma.

I Ured visokog predstavnika i sam visoki predstavnik sa svojim ovlaštenjima uspostavljeni su jer se znalo kakve se politike vode u BiH. Te politike nisu nestale potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, a u posljednje vrijeme su se ponovo povampirile.

Promatrajući kome trenutna situacija najviše ide u prilog, sagovornik smatra da su najveći politički dobitnici upravo oni koji godinama zagovaraju zatvaranje OHR-a.

OHR je dio Dejtonskog sporazuma i jasno je pod kojim uvjetima bi trebao biti zatvoren – kroz ispunjenje uslova poznatih kao „5+2“. Nijedan od tih uslova nije ispunjen. Stanje je takvo kakvo jeste. Vidjeli smo i da oni koji se deklarativno zalažu za evropski put učestvuju u njegovim blokadama, zbog čega BiH ne može povlačiti sredstva iz evropskih grantova.