Rrazgovarali smo i analizirali današnju važnu i dugoročno kapitalnu vijest u odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske – potpisivanje Sporazuma o Južnoj interkonekciji, čime je završena prva pripremna faza ovog važnog energetskog projekta za obje zemlje. Kao što je poznato, projekt Južne plinske interkonekcije ideja je američke administracije kojom se omogućava redovno snabdijevanje zemnim plinom kao energentom za Bosnu i Hercegovinu, čime se vrši diverzifikacija trenutno jedinog izvora plina u BiH, onog iz Rusije, koja je pod EU i američkim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu.
O tome koliko je važno i koliko je američkoj administraciji stalo da se realizuje ovaj projekt govorio je odmah na početku i kolega Kajtaz, ističući da se ne sjeća da je neki projekt tako brzo završen u ovoj fazi.
Ne znam da se išta tako brzo provelo u BiH kao ova ideja o Južnoj interkonekciji. Evidentno je da Amerika vodi proces. Čitao sam tekst Sporazuma i u oči mi je upalo to da će Hrvatska početi s izgradnjom svog dijela plinovoda kada prepozna ekonomsku isplativost. U tekstu Sporazuma planiraju se i minimalne količine gasa koje BiH mora kupovati, pa se čini da Hrvatska čini sve da pokuša sebe zaštititi u ovom projektu, dok BiH, da tako kažem, u cijelu priču ulazi onako, na glavu“, napominje na samom početku Kajtaz i dodaje da ekonomski element jeste vrlo važan.
„LNG je, naravno, i mnogo skuplji jer se tokom njegovog transporta mora dva puta promijeniti njegovo agregatno stanje, pa ćemo vidjeti kako će se to odraziti na ukupnu cijenu. Projekt je ambiciozno zamišljen i neće moći biti realizovan bez odgovarajućeg broja korisnika, zbog čega je vjerovatno fokus na centralnoj i sjevernoj Bosni. Moguće je i da plinovod koji je najavljen u RS-u bude uključen u ovaj cijeli projekt, s obzirom na to da RS sada ima bolju komunikaciju s nekim ljudima bliskim administraciji u SAD-u. Još ima mnogo pitanja, uključujući i pitanja državne imovine, pa ćemo morati sačekati da neke odgovore saznamo u vremenu pred nama“, govori Kajtaz.
Komentarišući činjenicu da je tokom usvajanja zakona, posebno u inoviranom tekstu, bilo mnogo primjedbi jer je "BH-Gas" izgubio predviđenu poziciju voditelja ovog projekta, Kajtaz odgovara:
Bilo je mnogo primjedbi i prigovora, ali je projekt začuđujuće glatko i brzo prošao, s jednim ili dva protiv ili suzdržana. Čini se da je vrlo važan za američku administraciju i mislim da Washington to vidi kao širu sliku cijele Jugoistočne Evrope. Južna plinska interkonekcija jeste nešto što treba BiH – treba joj i energija i plin – ali se bojim da se tokom ovog vremena pokazalo da smo objekt, a ne subjekt tog projekta i da u njemu zavisimo od Hrvatske i SAD-a“, ističe Kajtaz, dodajući da velike kompanije uvijek teže što bližem ostvarivanju monopola.
„Sada se dobija dojam da je sve više-manje gotova stvar, ali će se o ovome još mnogo pričati i raspravljati. U to se uključuje i pitanje državne imovine i tu će se stvar riješiti, bojim se, preko koljena, jer tako odgovara SAD-u. Oni i ovim pokazuju da su odlučujući u ovom dijelu Evrope. Očigledno je da je ‘Inicijativa triju mora’ ogroman potencijal s više od 111 miliona ljudi i, na neki način, EU je sada osuđena na energente iz SAD-a. Dakle, ova priča je samo mali dio onoga što je potrebno Evropi. Energija je sada ključ svih zbivanja, a posebno strateških. Ne smije se zaboraviti da dolazi vrijeme vještačke inteligencije kojoj su neophodne velike količine energije. Najgore je što se čini da se BiH podrazumijeva, a da svi ostali mogu i imaju pravo pregovarati“, ističe Kajtaz, dodajući da ako niste sposobni sami štititi svoj interes, neće ga štititi niko drugi.
Novinar i publicista Kajtaz ukratko je ocijenio i vrijeme do narednih općih izbora u BiH i mogući nastavak ponašanja i blokada koje provode SNSD i HDZ.
HDZ i SNSD diktiraju ritam političke krize i vrše blokade koje će trajati sve do izbora. Ovaj decentralizovani sistem koji imamo otvara mnogo mogućnosti da se naprave takvi problemi. Naravno, ovo je pitanje i regionalnog pristupa jer veliki utjecaj u svemu ovome, i tu ne treba imati iluzija, imaju i Zagreb i Beograd. Ovo nije politika od danas – ovo traje dugo i trebalo se ranije misliti o načinima suprotstavljanja ovim blokadama. Mislim da je krajnje vrijeme da se donese jedna zajednička strategija. Bojim se, ako već sada nije prekasno, da ukoliko se brzo ne uspostavi i dogovori takva zajednička strategija, da nam se ne piše dobro“, naglašava Kajtaz.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge ocjene i stavove Faruka Kajtaza, novinara iz Mostara.