Politička godina završava u zastoju: sjednice su doduše zakazane, ali bez usvojenih dnevnih redova, dok su domovi raspušteni. Evropski zakoni i pregovarač se spominju više kao fraze nego kao stvarni politički procesi, a ključni projekti, poput južne interkonekcije, ostaju taoci uskostranačkih interesa.
Upravo o toj političkoj i institucionalnoj praznini, ali i o cijeni koju društvo plaća zbog blokada i neodgovornosti, govorio je novinar i publicist Faruk Kajtaz u emisiji '7Plus' na Hayat TV, nudeći kritički osvrt na stanje u kojem godinu završava Bosna i Hercegovina.
Otpravnik poslova SAD-a John Ginkel uputio je poziv političkim predstavnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine na još jedan sastanak povodom projekta Južne interkonekcije.
Sama činjenica da je Ginkel pozvao čelnike stranaka u BiH na sastanak govori mnogo toga o tome ko vodi ovaj projekat i čija će se na kraju pitati. To je stav SAD-a koji je zainteresiran za sve energetske projekte u Evropi nakon što je ruski gas protjeran sa evropskog tržišta. Administracija u Bijeloj kući prilikom nedavnog obraćanja u Vijeću sigurnosti je naglasila da Trumpova politika odustaje od velikih političkih tema i da će se baviti isključivo ekonomskim pitanjima. Ako se u toj vrsti ekonomskih pretumbacija projekata koji će se napraviti ili koji će tek doći pojavi neko pitanje od kojeg u političkom smislu zavisi cijeli projekat, mislim da će se Amerikanci uključiti i na politički način. Ne treba se previše zavaravati – rekao je Kajtaz.
Iako je primjetan otpor HDZ-a prema ovom projektu, predsjednik stranke Dragan Čović se zasad nije javno izjašnjavao. Ranije su insistirali na formiranju novog preduzeća koje bi se bavilo Južnom interkonekcijom, umjesto da taj posao preuzme BHGas.
Nepobitna je činjenica da su u Hrvatskoj porasle geopolitičke akcije nakon što je Rusija protjerana sa energetskog tržišta u Evropi. Američki gas dolazi na velika vrata. Čović je vjerovao da ukoliko ima podršku Zagreba da će se na taj način putem pritiska mogla izvesti neka opcija u kojoj bi HDZ mogao kontrolirati tu neku novu kompaniju. Dobili smo rješenje u obliku koncesije. Kaže se da će najvjerovatnije pripasti nekoj od američkih kompanija. Nije poznato kakva će biti sudbina BHGasa. Tu je još puno otvorenih pitanja. Očigledno je da to sve skupa ne može bez Hrvatske. Prelazi preko teritorije koja je većinski nastanjena Hrvatima. Najvažnije je ko će kupovati taj plin. Čini mi se da Amerikanci pokušavaju da izbalansiraju ta dva utjecaja. Plenković ima bliske odnose sa Čovićem – pojašnjava Kajtaz.
Od najavljivanih takozvanih evropskih zakona do kraja godine, čini se, neće biti ništa. Jedan prijedlog našao se pred Vijećem ministara BiH, drugi u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, s identičnim nazivima, ali potpuno različitim sadržajem.
Vladajuća koalicija to zapravo nije. To je jedna tehnička vlada koja pokušava dovršiti svoj mandat. Dodik i njegov SNSD i HDZ ne zanima evropski put BiH. Vide to kao mogućnost da izvše pritisak, da naprave ucjene. Čvor se steže upravo od onih koji nam pričaju kako su upravo oni za evropsku Bosnu i Hercegovinu. Ne radi se u interesu građana BiH. Bez promjene u Banjoj Luci koja je glavni kočničar, odnosno bez SNSD-a koji ohrabruje ideje HDZ-a, ništa se neće dogoditi. Izbori sljedeće godine mogu rasplesti ovu situaciju. 2026. će biti najizazovnija, najkompleksnija i najopasnija godina za BiH od Dejtona. Mislim da čuveno 'političko Sarajevo' mora pokazati da ili imaju ideju ili ne. Ako je nemaju mi smo u ogromnom problemu – ističe Kajtaz.
