Dok Milorad Dodik nastavlja otvoreno govoriti o “slobodi” koju definiše kroz jačanje RS-a i političke ciljeve koji se u javnosti često tumače kao secesionistički, sve češće se pažnja usmjerava i na ulogu partnera u vlasti iz stranaka Trojke.
Kriza povjerenja
Kritičari tvrde da su NiP, SDP i Naša stranka, preuzimajući vlast, ušli u političke aranžmane sa SNSD-om uz uvjeravanja da će doći do promjene odnosa i stabilizacije, uključujući i ubrzanje evropskog puta BiH. Međutim, danas se sve češće postavlja pitanje da li su takva očekivanja bila realna.
U međuvremenu, Dodik nastavlja sa retorikom koja dodatno zaoštrava političke odnose u zemlji, dok se Trojki zamjera da na takve poruke reaguje mlako ili ih relativizira, ostavljajući prostor za nastavak političkih tenzija.
Analitičari i kritički glasovi ističu da je ulazak u vlast sa SNSD-om, bez čvrstih mehanizama kontrole i jasnih crvenih linija, doveo do toga da institucije BiH djeluju oslabljenije nego ranije, posebno u segmentima sigurnosti i upravljanja državnim sistemom.
Također se navodi da su kompromisi u kadrovskim rješenjima i političkim dogovorima doveli do situacije u kojoj je, prema ocjenama kritičara, smanjen kapacitet države da efikasno odgovori na političke krize.
Trojka je ojačala Dodika
U tom kontekstu, dio javnosti smatra da je upravo način na koji Trojka vodi vlast doprinio jačanju političkog prostora za SNSD i Dodikovu retoriku, umjesto da je on sužen.
Dok se politička kriza nastavlja, sve su glasnija upozorenja da BiH ulazi u fazu u kojoj će biti potrebno ozbiljno redefinisanje političkih odnosa i odgovornosti svih aktera vlasti, kako bi se izbjeglo dalje produbljivanje institucionalne nestabilnosti.