Paralelno s najvećim i historijskim uspjesima bosanskohercegovačkog sporta, ne jenjavaju niti prestaju pokušaji podrivanja i slabljenja svega onoga što Bosnu i Hercegovinu čini državom.
O političkim izazovima i problemima s kojima se i dalje suočavamo razgovarali smo u večerašnjem izdanju emisije „7 Plus“ s predsjednikom Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Farukom Kapidžićem, koji je najprije želio uputiti čestitke nogometnim reprezentativcima:
Reprezentacija je, uprkos jutrošnjoj eliminaciji sa Svjetskog prvenstva, pokazala šta možemo i dokazala da može ujediniti cijelu naciju. Moram reći da sam ovih dvadesetak dana doživio kao djelić normalnog stanja, neke normalne države. Kada se ne bavite ni političarima ni politikom, nego onim što vas ispunjava. U ovom slučaju to je bio nogomet. U tom smislu zahvaljujem cijeloj ekipi, sa Sergejom Barbarezom na čelu, što nam je to omogućila. Naravno, riječ je o velikom uspjehu s obzirom na situaciju i stanje u kojem se nalazimo, ali možda je najveća pobjeda upravo to što tokom tih dvadesetak dana u fokusu nisu bili političari, nego oni koji zaista trebaju biti, naglasio je Kapidžić na početku razgovora.
Komentirajući današnje usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se kriminalizira isticanje ratne zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske, uz mogućnost izricanja zatvorske kazne do tri godine, čime se dodatno produbljuju podjele i antagonizmi u društvu, Kapidžić je rekao:
Naravno da je svako razočaran ovakvim potezima, ali oni nam istovremeno pokazuju koliko u Republici Srpskoj gube bitku protiv nečega što je bilo potpuno legitimno, časno i ispravno u proteklom periodu. Oni su zabranili simbole Armije Republike BiH, ali zabranjaju i zastavu koja nije bila zastava Armije RBiH. Na taj način pokušavaju pronaći način da uklone prvu zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila zvanična državna zastava sve do 1998. godine. Dakle, uklanjaju simbol koji je bio zvaničan dio historije države čiji su i sastavni dio, istakao je Kapidžić.
Odgovarajući na pitanje kakve bi posljedice mogla imati odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, čiji je i sam bio član u prethodnom mandatu, Kapidžić kaže:
Nisam siguran da smo ovom odlukom išta dobili. Naprotiv, velika je nepoznanica šta smo zapravo dobili. Očigledno je riječ o procesu koji je pokrenuo Denis Bećirović, a koji smatram jednim u nizu njegovih populističkih poteza zbog kojih bismo mogli trpjeti trajne posljedice. Nešto slično njegovoj ulozi u procesu usvajanja Zakona o prebivalištu.
Ovim potezom možemo doći u situaciju da trajno izgubimo Komisiju kao instituciju uspostavljenu Aneksom VIII Dejtonskog mirovnog sporazuma ili da dobijemo instituciju koja neće biti pod našom kontrolom. Bećirović nas ovom odlukom vodi u pravcu čijih posljedica ili nije svjestan, ili ne želi biti svjestan, ili mu je primarni interes isključivo novi mandat.
Nažalost, na taj način može trajno ugroziti jednu važnu instituciju ili, što je još gore, postati sudionik kontinuiranih procesa koji se, prema mom mišljenju, vode iz Beograda kroz određene političke i akademske strukture. Dvije tačke tih politika direktno se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika, pri čemu je njihov cilj osporavanje postojanja bosanskohercegovačkog nasljeđa uopšte.
Upravo je to bila jedna od ključnih borbi u radu Komisije tokom prethodne četiri godine, zbog čega je njen rad i bio blokiran. Prema tom konceptu, ne bi trebalo postojati bosanskohercegovačko nasljeđe, nego isključivo srpsko, hrvatsko i muslimansko, kako ga oni nazivaju. To je, zapravo, podjela Bosne i Hercegovine, podjela kulturnog naslijeđa je podjela Bosne. Čak i linija postojanja stećaka može poslužiti kao osnova za nove podjele zemlje. Sbiti linija nove podjeleBosne a Bećirović učestvuje u tome, upozorava Kapidžić.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte više o analizama i stavovima Faruka Kapidžića o aktuelnim političkim temama i izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina danas suočava.