Kešo za 'DDBiH': Naša diplomatija nema moći ni kredibiliteta da utiče na izbor visokog predstavnika

Ja mislim da visoki predstavnik nije dobrovoljno otišao, jer je malo ljudi na zemaljskoj kugli koji bi se odrekli ovog nivoa privilegija koje je imao gospodin Schmidt. On je imao ogromnu plaću, imao je niz drugih povoljnosti i pogodnosti. Očigledno je riječ o pritiscima koji su na njega izvršeni i, na kraju krajeva, koliko sam uspio vidjeti kroz ove informacije u intervjuu za Deutsche Welle, on je na kraju krajeva i priznao da je Dodik lobirao za tri ključne stvari za sebe, a jedna od njih je i odlazak Kristijana Šmita, te da se Dodiku ukinu sankcije. Dakle, to je taj Milorad Dodik koji je bagerom pometen. Šta bi tek bilo da ga nisu pomeli bagerom, onako kako su obećavali Konaković i predstavnici Trojke', na početku konstatuje Kešo, ali potom dodaje još jedan važan element:
Pretpostavljam da bi mogao biti i neposredan povod i sama činjenica da postoji nezadovoljstvo SAD-a u pogledu ponašanja Christiana Schmidta kada je u pitanju rješavanje statusa državne imovine u BiH, jer to sve na neki način ili blokira ili usporava ono što je jedan od ključnih interesa SAD-a u BiH, a to je ova južna plinska interkonekcija. Pretpostavljam da ima još sličnih kapitalnih projekata. Naravno, treba reći i da mi odavno osjećamo da nema one vrste jedinstva u međunarodnoj zajednici da bi visoki predstavnik bez ikakvih poteškoća lagano donosio odluke o uvođenju sankcija, sankcionirao, smjenjivao i tome slično. Nekada ranije je postojao potpuni konsenzus unutar Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, odnosno PIK-a. Danas, ili već duži niz godina, praktično nema te vrste saglasnosti. Odavno je međunarodna zajednica odabrala strategiju da se domaći politički faktori pripremaju za stanje u kojem bi trebali preuzeti tu odgovornost. Očigledno je da je to bila pogrešna strategija, jer su se destruktivne političke snage u BiH razmahale upravo, kako bih rekao, srazmjerno povlačenju međunarodne zajednice iz tog svog aktivnog djelovanja, a naročito je to zloupotrebio i iskoristio Dodik i evo sada imamo stanje kakvo imamo. To šta mi priželjkujemo – očigledno je da mi nemamo ni takav raspored snaga, da mi nemamo ni tu vrstu moći ni kredibiliteta, posebno s ovim sastavom Vijeća ministara, i oni koji se bave vanjskopolitičkim temama i diplomatijom ne mogu dobaciti, nemaju tu vrstu domašaja, dosega. Prema tome, mi ćemo biti tema o kojoj će se razgovarati ali očigledno bez nas. Volio bih da griješim i volio bih da možemo poslati neke optimistične poruke, ali bojim se da u smislu nekog utjecaja naše diplomatije na konačni izbor ja ne vjerujem u to, pesimistično konstatuje profesor Kešo.

Danas su glasali – pogledajte kakva je to družina. Oni su danas jednoglasno podržali nacrt budžeta i sad bismo mi trebali da se radujemo toj činjenici. Naravno, mi ćemo to razmotriti nakon što prođe i Predsjedništvo, koje je zvanični predlagač, i nakon što dođe u Predstavnički dom. Vidjet ćemo šta u njemu piše. Mislim da je osnovni motiv činjenica da je izborna godina, u okviru koje oni iz rezerve žele da imaju prostor da mogu krčmiti te pare onako kako su krčmili negdje, ja mislim da je to bio decembar prošle godine, kada su na jednoj praktično telefonskoj sjednici podijelili nekih 3,8 miliona maraka kojekakvim udruženjima, na čijim su čelima njihovi jarani. Nakon što pregledamo budžet i vidimo šta je u njemu, kada vidimo šta je s onim kapitalnim projektima koji imaju i dugogodišnji karakter, vidjet ćemo šta je s pozicijom Ministarstva odbrane, šta se tamo događa, donijet ćemo odluku o eventualnoj podršci', naglašava profesor Kešo, a potom podsjeća na jednu dobru stvar u budžetu koju su svojim radom i zakonom koji su donijeli u Zastupničkom domu osigurali predstavnici formalne opozicije:
Dobro je da su u ovom budžetu predviđena sredstva za povećanje plaća, inače veoma potcijenjenim i potplaćenim državnim službenicima u svim institucijama BiH. To je dobra stvar, ali za to nije zaslužno Vijeće ministara nego mi koji smo glasali za zakon o povećanju tih plaća, jer smo to svojim glasanjem učinili zakonskom obavezom. Nisu, dakle, oni sami podigli budžet, nego smo ih mi praktično natjerali našim usvajanjem zakona pa se to našlo u budžetu, pojašnjava profesor Kešo, jednu od ključnih stavki povećanja ovogodišnjeg budžeta institucija BiH.