Dok milioni turista hrle prema obalama, širenje bakterije Vibrio, u javnosti poznate kao "bakterija koja jede meso", izazvalo je veliku zabrinutost širom Mediterana. Zbog pojave ovog patogena, podstaknutog klimatskim promjenama, u Španiji je već zatvoreno nekoliko plaža. Rastuće temperature mora i ogroman pritisak turizma posljednjih godina sve češće dovode do zagađenja i zdravstvenih upozorenja duž evropskih obala, zbog čega se uvode restrikcije za kupače.
Hatim Aznague, analitičar Unije za Mediteran, upozorava da Sredozemno more trenutno slikovito prikazuje kako će izgledati znatno topliji svijet.
Bakterija Vibrio prirodno naseljava morska i poluslana (bočata) područja, a posebno je prisutna na ušćima rijeka. Prema podacima Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), ova bakterija se prenosi vodom i može se naći u morskim plodovima. Iako neki sojevi uzrokuju lakše tegobe poput gastroenteritisa, drugi mogu izazvati teške i smrtonosne infekcije. U Evropi su najopasnije vrste Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i pojedini sojevi uzročnika kolere.
Do infekcije najčešće dolazi konzumacijom sirovih morskih plodova ili kada otvorena rana dođe u kontakt s morskom vodom. U najtežim oblicima, bakterija izaziva brzo propadanje tkiva oko rane (nekrotizirajući fasciitis), a može dospjeti i u krvotok, što dovodi do sepse. U takvim situacijama pacijentima je nerijetko neophodna amputacija udova, piše Euronews.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) stoga upozorava na povećan rizik tokom ljetnih mjeseci i toplotnih valova, naročito u plitkim priobalnim vodama. Problem je i ekološke prirode, jer ove bakterije bujaju u momentima kada je narušena prirodna ravnoteža mora.
Naučnici naglašavaju da Sredozemno more trpi najveće posljedice globalnog zatopljenja. Aznague ističe da ovo nije prolazni incident, već strukturni poremećaj:
Mediteran nije samo žrtva klimatskih promjena, već najava onoga što dolazi. To je jedno od mora koja se najbrže zagrijavaju na svijetu.
Kombinacija tople vode, zagađenja i smanjenog saliniteta u blizini obala stvara savršeno okruženje za razvoj patogena. EFSA predviđa da će se, uslijed klimatskih promjena, prisustvo ove bakterije u morskim plodovima globalno povećati, a Mediteran je, zbog ubrzanog zagrijavanja i velikog broja turista, postao žarište ove opasne transformacije.
Ovaj problem sa sobom nosi i ozbiljne ekonomske posljedice. Kako objašnjava Aznague, za mediteranske zemlje obala nije tek usputni dio ekonomije, već njen glavni stub.
Zatvaranje plaža i zdravstveni alarmi usred sezone direktno ugrožavaju ljetni turizam, koji hrani hotele, restorane i lokalne privrednike.
S obzirom na to da je Mediteran najposjećenija turistička regija na svijetu, svaki prekid sezone ostavlja ogromne finansijske gubitke. Dodatni razlog za brigu predstavlja i pojava sojeva bakterije koji pokazuju otpornost na antibiotike.
Za stručnjake je jasno – ovo više nije prijetnja iz daleke budućnosti, već stvarnost koja pogađa sadašnjost. Mediteran služi kao globalni indikator koji pokazuje šta čeka i ostatak svijeta ako se ne pokrene koordinirana i snažna akcija.
Bakterije same po sebi nisu glavna priča, one su samo glasnici. Prava opasnost leži u činjenici da je more, zbog rasta temperatura i zagađenja, nepovratno izgubilo svoju prirodnu ravnotežu.