Dok većina ljudi i dalje živi u uvjerenju da se internetske prevare dešavaju „nekom drugom“, realnost ih brutalno demantuje. Dovoljna je samo jedna neoprezna sekunda, jedan klik na lažni link ili unošenje podataka na kopiju zvanične web stranice da sav novac s računa nestane.
Da prevaranti više ne djeluju amaterski, pokazuju svakodnevni primjeri iz regije. Nedavno je u susjednoj Hrvatskoj 45-godišnjakinja iz Đakova ostala bez 658 eura nakon što je nasjela na SMS poruku u kojoj se navodilo da hitno, u roku od 24 sata, mora ažurirati mobilnu aplikaciju banke kako joj račun ne bi bio blokiran. Poruka je bila identična zvaničnim obavijestima koje šalju banke. Na sličan način prevarena je i jedna 24-godišnjakinja iz Osijeka, koja je nakon unosa podataka na lažnoj stranici izgubila 332 eura.
Policija upozorava da je riječ o visokosofisticiranom obliku cyber kriminala koji se rapidno razvija.

Prevaranti koriste logotipe poznatih kompanija, vjerno oponašaju službene stranice i, što je najopasnije, svjesno stvaraju osjećaj hitnosti i panike kako bi žrtve reagovale impulsivno i bez razmišljanja. Upravo je taj psihološki pritisak ključ njihovog uspjeha.

U BiH na meti dostavljačke službe i IDDEEA

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Bosna i Hercegovina također bilježi ogroman rast ovakvih slučajeva. Građani posljednjih mjeseci masovno prijavljuju sumnjive SMS poruke u kojima se obavještavaju o navodnim problemima s dostavom paketa. Kriminalci se najčešće lažno predstavljaju kao poznate kurirske službe poput DHL-a ili EuroExpressa. Unutar poruke nalazi se link koji vodi na lažnu web stranicu kreiranu tako da izgleda identično originalu. Kada korisnik unese podatke s kartice, uključujući i tajni CVC broj na poleđini, novac biva skinut s računa u roku od nekoliko minuta.
Posebno zabrinjava činjenica da ove prevare postaju sve uvjerljivije zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije (AI). Građani u BiH su tako dobijali i lažne SMS-ove, navodno poslane uime IDDEEA-e, u kojima su upozoravani na saobraćajne kazne i moguće pravne posljedice ukoliko odmah ne unesu svoje lične podatke. Još opasniji trend su prevare u kojima poruke izgledaju kao da stižu od prijatelja ili članova porodice koji hitno traže novčanu pomoć, zbog čega mnogi nasjednu bez provjere.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci su složni: u budućnosti nas čeka još veći val napada. Upotreba vještačke inteligencije dodatno će otežati razlikovanje stvarnih od lažnih poruka, fotografija, glasovnih poruka, pa čak i videozapisa.
Zbog toga policijske agencije neprestano ponavljaju zlatna pravila zaštite:

-Nikada ne otvarajte sumnjive linkove koji vam stižu putem SMS-a ili aplikacija poput Vibera i WhatsAppa.
-Nikada ne unosite bankovne podatke i brojeve kartica preko linkova iz poruka.
-Lozinke, PIN kodove i CVC brojeve s poleđine kartice ne dijelite ni sa kim.

U vremenu kada kriminalcima više nije potrebno oružje, već samo dobra internet veza i uvjerljiva laž, najveći štit svakog pojedinca postaju maksimalan oprez, informisanost i zdrava sumnja prema svemu što stigne na ekran mobilnog telefona.