Kubanske vlasti započele su podjelu jurišnih pušaka civilnom stanovništvu usljed rastućih strahova od moguće američke vojne intervencije, prenose regionalni mediji pozivajući se na izvore iz Havane.
Prema navodima venecuelanskog portala Versión Final, raspodjela oružja dio je šire strategije priprema za eventualni sukob, dok neizvjesnost oko budućih poteza Washingtona dodatno podiže tenzije na ostrvu.
Zabrinutost je pojačana nakon nedavnog obraćanja američkog državnog sekretara Marca Rubija pred Kongresom, tokom kojeg nije precizirao kakve bi mjere administracija Sjedinjenih Američkih Država mogla poduzeti u regionu niti je isključio mogućnost vojnih aktivnosti.
Dopisnik CNN-a Patrick Oppmann izjavio je za Bloomberg da su pripreme za moguće vanredne okolnosti već postale dio svakodnevnog života na Kubi. Kako navodi, planovi za krizne situacije provode se ne samo u državnim institucijama nego i na nivou stambenih zajednica, što ukazuje na ozbiljnost s kojom vlasti pristupaju potencijalnim prijetnjama.
Pojedini analitičari ovakve poteze povezuju i s nedavnim dešavanjima u Venecueli, gdje su, prema pojedinim izvještajima, kubanski vojni savjetnici i pripadnici sigurnosnih struktura imali određenu ulogu tokom pokušaja destabilizacije vlasti predsjednika Nicolása Madura.
Oštra retorika zaoštrava odnose
Ministar vanjskih poslova Kube Bruno Rodriguez optužio je dio američke administracije za pokušaj stvaranja uslova za agresivniji pristup prema Havani. Istakao je da Kuba ne predstavlja sigurnosnu prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama te da se sporovi trebaju rješavati diplomatskim kanalima.
Ipak, političke poruke koje posljednjih mjeseci dolaze iz SAD-a izazvale su zabrinutost među kubanskim vlastima. Posebnu pažnju privukle su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta govorio o promjenama političkog sistema na Kubi, koristeći pritom retoriku koja je u Havani protumačena kao direktan pritisak na tamošnje rukovodstvo.
Sankcije, dronovi, tajni vojni kontakti
Dodatne tenzije izazvale su nove američke sankcije usmjerene prema članovima porodice bivšeg kubanskog lidera Raula Castra. Predsjednik Miguel Diaz-Canel ocijenio je te mjere kao nastavak politike pritiska koja, prema njegovim riječima, ima za cilj dodatno pogoršavanje odnosa između dvije države.
U međuvremenu, pažnju javnosti privukao je i susret visokih vojnih zvaničnika SAD-a i Kube održan u području Guantanama. Iako su obje strane sastanak opisale kao profesionalan i konstruktivan, detalji razgovora nisu objavljeni.
Istovremeno su se pojavile tvrdnje da je Kuba nabavila veći broj vojnih dronova i razvijala planove za njihovu eventualnu upotrebu u slučaju sukoba. Kubanske vlasti odbacile su takve optužbe, naglašavajući da svaka država ima pravo na odbranu svog teritorija i suvereniteta.
Odnosi Havane i Washingtona već decenijama prolaze kroz periode napetosti i kratkotrajnih približavanja. Međutim, posljednji potezi s obje strane pokazuju da se politički jaz između dvije zemlje ponovo produbljuje, dok strah od nove eskalacije nastavlja rasti.