Razgovarali smo o trenutnoj političkoj situaciji u našoj zemlji u odnosu na vanjsku politiku i rezultate naše diplomatije. Prvo pitanje je bila molba za komentar situacije s vrlo agresivnim, izvan zakonskim „privremenim“ otvaranjem graničnog prelaza Gradiška jučer:
Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država. Dopustite mi da vas podsjetim, prije 23–24 godine, ne mogu da se ne sjetim da smo imali sličan problem s Republikom Hrvatskom. Tada je pokojni Ivica Račan bio predsjednik. Mislim da je Radimir Čačić, njegov koalicioni partner i ministar privrede, donio odluku da se prelazi za naftu odrede na dva mjesta koja su oni izabrali bez komunikacije s nama. Smatrali su da nama treba ta nafta, što je tačno. Ali treba i njima da je prodaju, a što je još ažnije, trebala je i nekim drugima iz Mađarske i Slovenije da izvoze naftu u BiH. Mi smo zato odmah donijeli odluku – tada sam bio predsjedavajući Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova – o naša dva granična prelaza. Nije prošlo sat vremena, a svi su me zvali, jer smo otvorili druga dva prelaza za uvoz nafte, naravno druga u odnosu na njihov izbor. Onda me Račan zove i kaže: ‘Vi ste otvorili druge’, na što sam ja odgovorio: ‘Ne, vi ste otvorili druga dva.’ Nakon toga pola Evrope je zvalo Zagreb i sve smo riješili za 48 sati. Tako to izgleda kad imate državu koja razgovara sa državom, konkretnim primjerom iz svoje političke biografije ambasador Lagumdžija detektira nesposobnost sadašnjeg Vijeća ministara i „Trojke“, pa potom dodaje:
a se nadam da će pravna država profunkcionirati. Izjavu ministra Amidžića, usmjerenu prema članu UO Uprave za indirektno oporezivanje, ne mislim da uopšte treba komentarisati. Ono što je važno jeste da se stvari poslože na svoje mjesto, da se riješi pitanje poravnanja sredstava i da se vrati FBiH ono što joj pripada, te da se konačno otvori i taj prelaz. Jer važno je da taj prelaz bude otvoren, naravno na zakonom uređen način, u skladu sa svim međunarodnim propisima. Svako treba da radi svoj posao. Vidljivo je da se radi o igrokazu koji su osmislili, očigledno, ljudi koje danas vodi isti čovjek koji nas je vodio u secesiju. Kako je završila secesija, tako će i ovo završiti, uvjeren je profesor Lagumdžija.
Komentarišući odlazak trenutnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, ambasador Lagumdžija kaže da neki za njim sada liju „krokodilske suze“, a da je njegov najbolji potez uvođenje modernih tehnologija u izborni proces, ali da to nije najvažniji dio priče o Visokom predstavniku:
Najvažnije je da institucija visokog predstavnika i dalje odgovara Vijeću za implementaciju mira, i da institucija visokog predstavnika ima sve ovlasti sve do onog trenutka dok ne prestane potreba za visokim predstavnikom, a to je kada se ispune uslovi 5 plus 2, odnosno kada dođemo dovoljno daleko na euroatlantskom putu da budemo kredibilna članica NATO-a i Evropske unije. Za tako nešto će trebati vremena i prirodno je da se u tom procesu uloga visokog predstavnika smanjuje. Ono što je pokušavano zadnje tri godine jeste da se ukine institucija visokog predstavnika. Tada je, u ljeto 2023, tadašnja predsjedavajuća Predsjedništva uputila pismo generalnom sekretaru UN-a, kojim je zajedno s Moskvom i Beogradom krenula na rušenje visokog predstavnika. Tada su postavili pitanje zašto se visoki predstavnik ne imenuje u Savjetu bezbjednosti, nego isključivo u Vijeću za implementaciju mira. Odgovor je dobila 14. jula 2023. Ovo pismo nam zlata vrijedi danas, jer je generalni sekretar António Guterres vrlo jasno odgovorio predsjedavajućoj Predsjedništva. Ona bi voljela da ovo pismo nikad nije poslala, jer je dobila taj odgovor. A samo da vas podsjetim – to pismo je rezultat smišljene politike zbog koje sam ja i otišao u New York. U njemu vrlo jasno stoji da visoki predstavnik odgovara Vijeću za implementaciju mira. I to je sačuvano u ove tri godine, i to je potvrđeno i sada na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti, kada je predsjedavajući Bećirović u jednom svom izlaganju posložio stvari na ovaj način i vrlo jasno i precizno postavio ne samo šta se ne smije uraditi, nego i kojim putem trebamo da idemo, naglašava Lagumdžija svoje utiske sa posljednje sjednice Vijeća sigurnosti.
Odgovarajući na ključno pitanje u trenutnim političkim okolnostima – Zakon o državnoj imovini – ambasador Lagumdžija je vrlo jasan i oštar u svom nastupu:
To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama. Mislim da je upravo to ono u što se javnost treba malo više uključiti, da se da podrška i da ljudi koji su zagovarali ono što zagovaraju godinama stanu iza toga. Da vas podsjetim, u aprilu 2023. krenulo je da se u javnosti stvara atmosfera da bi visoki predstavnik mogao da izađe u susret upravo onome što Dodik traži, a to je da državna imovina preko noći postane imovina entiteta – RS-a i FBiH – maltene kao da su države. Tada je, 18. aprila, na inicijativu predsjedavajućeg Predsjedništva u to doba, Denisa Bećirovića, napravljena zajednička izjava o državnoj imovini BiH, koja ima devet tačaka, a koju su potpisali: član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, predsjednik NS-a Edin Forto, predsjednik NES-a Nermin Ogrešević i predsjednik SBiH-a Semir Efendić. Potpisali su izjavu u kojoj se vrlo jasno određuje kako treba da bude. Ova izjava je privremeno zaustavila Dodika. Nakon toga, i nakon šest–sedam mjeseci rada, predsjedavajući Bećirović je napravio prijedlog Zakona o državnoj imovini, poslao ga u Predsjedništvo BiH i tada je, zajedno sa Željkom Komšićem, preglasao gospođu Cvijanović te uputio taj zakon u parlamentarnu proceduru u Parlament BiH. Zato želim da kažem – ne igrajte se sa državnom imovinom, ne budite politikanti u ovom vremenu. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i izvolite vi svi koji ste ovo potpisali da stanete iza toga što ste potpisali. Nemojte se sada po tamnim kulinarima pregovarati s Bog zna kim.“
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte na koja je još pitanja ambasador BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, vrlo srčano i detaljno branio člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.