Pored ove, druge teme uključuju i nove izbore i moguće stare zloupotrebe pred ponavljanje prijevremenih izbora za predsjednika RS, stanje i važnost 'Južne interkonekcije' te svjetske posljedice provođenja nepredvidive politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ovo su samo neki od razloga za poziv Miri Lazoviću, predsjedniku 'Foruma parlamentaraca 1990' u emisiju '7 Plus'. Razgovor smo započeli njegovom ocjenom najavljene odluke BH Telecoma da od 01. februara isključi iz svoje ponude 'BH Paket' koji uključuje 'Hayat TV' i nekoliko drugih bh. stanica:
Nisam potpuno upoznat sa ekonomskim djelom razloga zbog kojih je došlo do spora između Hayat TV i BH Telecoma ali sam u svakom slučaju protiv toga da se gasi bilo koji medijski kanala pogotovo Hayat koji je reprezentativna medijska kuća koja se dosta gleda. Mislim da taj potez nije dobar. Zašto? Zato što ukoliko želimo graditi jedno slobodno društvo i državu punih ljudskih sloboda na bazi evropskih i demokratskih principa onda je nedopustivo da se vrši pritisak i prijetnja gašenjem bilo kojeg medijskog kanala, pogotovo Hayata. Zbog toga sam protiv. Dakle, ne može se u trenutcima kada idemo ka EU vršiti pritisak da se ugasi medij. Ne znam da li postoje ekonomski razlozi iz BH Telecoma u vezi sa ovim ali moram reći da je opšti utisak u javnosti da iza toga stoji politika. Mislim da to nije dobro i da nije nađeno razumno vrijeme kada se to radi, jer je ovo vrijeme pred izbore. Svako će svako pomisliti da je to zbog toga što aktuelna vlast nije zadovoljna programskom šemom Hayata, pogotovo nekim njenim emisijama. To nije dobro, a nije dobro ni za Telecom jer ogroman broj ljudi prati Hayat na platformi Moja TV , pa ukoliko dođe do gašenja Hayata, orgoman broj ljudi će otkazati pretplatu Mojoj TV i preći na neke druge platforme. Po meni to je jedan neracionalan potez. Mislim da BH Telecom treba sa portugalskom firmom da nađe rješenje i da Hayat ne treba da bude žrtva ove situacije, jasan je Lazović.
Odgovarajući na pitanje šta znači imenovanje nove Vlade RS sa mandatom koji joj je dala vršioc dužnosti predsjednika RS, što je funkcije koja ne posotji u Ustavu ovog entiteta i da li to znači da će i druga Vlada Save Minića biti neustavna, Lazović jasno kaže:
Mislim da u zadnje vrijeme unutar RS, a to traje već preko godinu, možda i dvije, sve problematično i vrlo upitno. To je dokazala i sama NSRS koja je morala ukinuti sve one zakona i odluke koje je donosila zbog pritisaka najprije SAD-a i skidanja sankcija Dodiku. Dakle, dokazano je da je sve što je NSRS radila u tom periodu bilo protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i predstavljalo napad na nju. Čak je i predhodna Vlada koju je opet vodio Minić dokazana kao neustavna, a oni su dva tri dana pred tu odluku podnjeli ostavku kako bi im novi mandat dala Ana Tripić Babić kao v.d. koja opet ne postoji kao funkcija u Ustavu RS. To je jedna igra koja će se po mojoj procjeni otegnuti sve do izbora što će cjelokupnu političku atmosferu u BiH još više usložniti. Mislim da je i ova godina izgubljena i da se i na državnom i na entitetskim nivoima vrši neka imitacija vlasti, analizira Lazović.
Kometarišući pripreme za izgradnju 'Južne interkonekcije' i boravka delegacije Vlade FBiH u Zagrebu uz činjenicu da predstavnici SAD-a vrlo brzo rade na pripremnim fazama ovog projekta, Miro Lazović naglašava svoje zadovoljstvo činjenicom da SAD želi investirati u BIH:
Ja podržavam to što je američka administracija pokazala interes ne samo za 'Južnu interkonekciju' nego i za neke druge projekte koje namjerava realizirati na prostorima Bosne i Hercegovine. To sada otvara mogućnosti i da će se američke investicije sada u većem obimu realiziraju na prostoru Bosne i Hercegovine. Podržavam ono što je Vlada Federacije uradila u kontaktima sa američkom stranom i mislim da neće biti nikakvih političkih blokada koje su bile nagovještavane prije ulaska američke administracije u ovaj projekat, naglašava Lazović.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge stavove predsjednika 'Foruma parlamentaraca 1990' Mire Lazovića u odnosu na druge političke događaje u Bosni i Hercegovini.
