Šta jedan grad čini da bi se živjelo u njemu sretno? Za neke je to sigurnost, za druge mogućnost dobrog zaposlenja, blizina prirode ili osjećaj da pripadaju zajednici. Prema najnovijem istraživanju Happy City Indexa, odgovor se može pronaći u Danskoj, u Kopenhagenu, gradu koji je zauzeo prvo mjesto među najuspješnijim urbanim sredinama svijeta.

 

Glavni grad Danske istakao se kombinacijom kvaliteta života, održivog razvoja, efikasnog sistema prijevoza, dostupne zdravstvene zaštite i snažnog povjerenja građana u institucije.

 

Istraživanje je analiziralo 1.000 gradova širom svijeta kroz 64 različita pokazatelja, a cilj nije bio pronaći "savršeni grad", već pokazati koje sredine uspješno povezuju dobro upravljanje, brigu o stanovnicima i dugoročnu održivost.

Grad u kojem svakodnevni život ima drugačiji ritam

Kopenhagen je na vrhu liste osvojio 6.954 boda, ostavljajući iza sebe Helsinki u Finskoj sa 6.919 bodova i Ženevu u Švicarskoj sa 6.882 boda.

 

Posebnu pažnju privlači način na koji stanovnici koriste gradski prostor. Čak 70 posto putovanja u Kopenhagenu obavlja se ekološki prihvatljivim načinima prijevoza, dok je globalni prosjek znatno niži. Gradski prijevoz godišnje bilježi prosječno 496 korištenja po stanovniku, dok je svjetski prosjek oko 194 vožnje.

 

Takva organizacija doprinosi i sigurnosti. Broj saobraćajnih nesreća u danskoj prijestolnici gotovo je dvostruko manji od prosjeka gradova obuhvaćenih istraživanjem.

 

Kopenhagen se nalazi u grupi takozvanih "zlatnih gradova", odnosno mjesta koja ostvaruju visoke rezultate u šest ključnih oblasti: građansko učešće, upravljanje, okoliš, ekonomija, zdravlje i mobilnost.

Posao nije cijeli život

Jedan od razloga uspjeha Kopenhagena jeste način na koji grad balansira poslovne obaveze i privatni život.

 

Stanovnici ovog grada imaju prosječno 25 plaćenih dana godišnjeg odmora, dok radna sedmica traje oko 39 sati. Zaposleni roditelji mogu računati na čak 52 sedmice plaćenog roditeljskog dopusta uz najmanje 50 posto plate, što je više nego dvostruko iznad prosjeka drugih gradova u istraživanju.

 

Ni ekonomski pokazatelji nisu zanemarivi. Prosječna primanja stanovnika Kopenhagena iznad su nacionalnog prosjeka za 161 posto, dok je stopa nezaposlenosti 3,62 posto.

 

Grad posebnu pažnju posvećuje i mentalnom zdravlju, razvijajući programe podrške i strategije za poboljšanje kvaliteta života stanovništva. U fokusu su i problemi modernog doba poput govora mržnje i internet nasilja.

Građani koji učestvuju i grad koji se stalno razvija

Kopenhagen je ekonomski uspješan i otvoren prema svijetu. Oko 86 posto stanovnika govori neki strani jezik, a izlaznost na posljednjim lokalnim izborima iznosila je 65,6 posto što je znatno više od globalnog prosjeka.

 

Ipak, istraživanje pokazuje da ni ovaj grad nije bez problema. Količina otpada po stanovniku i određeni nivoi zagađenja zraka nešto su iznad prosjeka indeksa.

 

Međutim, ukupna slika pokazuje da Kopenhagen uspijeva ponuditi svojim stanovnicima ono što mnogi gradovi tek pokušavaju postići, a to je sigurnost, stabilnost, kvalitetnu infrastrukturu i osjećaj da svakodnevni život može biti ugodan.

Na listi najbolje rangiranih našli su se i brojni drugi skandinavski gradovi, među kojima su Helsinki, Uppsala, Trondheim, Malmö i Aarhus.

 

Možda odgovor na pitanje šta čini sretan grad nije samo u novcu i razvoju, već u načinu na koji se grad odnosi prema ljudima koji u njemu žive.