O tome razgovaramo u današnjem izdanju emisije 'Dobar dan BiH' sa izvršnim direktorom Vijeća stranih investitora, dr. Nedimom Makarevićem, koji odmah komentira značaj današnje posjete Antónia Coste Bosni i Hercegovini:
Naravno da je ova posjeta važna, ali mi ovdje često upadamo u zamku da, na krilima populizma i posjeta koje nam na kraju ništa ne donesu, ostajemo praznih ruku ili čak dobijemo ‘hladan tuš’. Podsjetio bih da je sličnih posjeta bilo mnogo, ali bez značajnih rezultata, pa bih ja malo ‘spustio loptu’ i kada je riječ o ovoj i o sličnim posjetama. Mislim da trebamo prestati slušati lijepe priče i zaista sagledati šta mi, kao narod i kao država, možemo učiniti da zaštitimo sami sebe, umjesto da se oslanjamo na riječi bilo koga, bilo da dolazi sa Zapada ili sa Istoka, komentira Makarević, i dodaje kako se moramo ozbiljnije baviti lobiranjem čije važnosti, evidentno nismo svjesni:
Mi se nikada nismo ozbiljno pozabavili lobiranjem, niti u potpunosti razumijemo šta ono podrazumijeva. Govorim o institucionalnom nivou, a ne o pojedincima. Često se oslanjamo na ideju da će se pojaviti neko ko će riješiti naše probleme. Međutim, ne možemo se nadati pomoći u posljednjem trenutku – moramo izgraditi sistem koji će profesionalno i kontinuirano lobirati za naše interese. U tom smislu nemam pozitivnu ocjenu kada je riječ o radu aktuelnih vlasti, naglašava Makarević.
Odgovarajući na pitanje šta Vijeće stranih investitora smatra ključnom preprekom za veći priliv investicija koje bi dodatno pokrenule ekonomiju, Makarević ističe da su osnovni problemi administracija, politička nestabilnost i pravni sistem:
Iako percepcija o Bosni i Hercegovini, kako kroz medije tako i među onima koji nas podržavaju, često nije najbolja, strani investitori su ovdje, ipak, zadovoljni – što potvrđuju i njihovi finansijski rezultati. Pogledajte samo bankarski sektor. Stalno bilježimo ne samo povećanje kapaciteta postojećih banaka nego i osnivanje novih kreditnih i finansijskih institucija. To ukazuje da je situacija stabilnija nego što mislimo i da u sistemu ima više novca nego što pretpostavljamo.
Ne smijemo zaboraviti ni dijasporu, koja u Bosnu i Hercegovinu godišnje unese i do 10 milijardi konvertibilnih maraka, od čega se oko 3,5 milijardi evidentira kroz zvanične novčane doznake. Međutim, postoji značajan broj ljudi koji novac donose u gotovini i predaju ga porodici, pa taj dio ostaje izvan zvaničnih statistika. To znam iz ličnog iskustva, jer sam dugo bio u dijaspori – procjenjujem da više od 90% naših ljudi kući donosi gotovinu. Ipak, moramo biti svjesni da taj trend neće trajati vječno i da nije izgrađen na dugoročnim osnovama. To je rezultat emotivne povezanosti ljudi s domovinom, koji ovdje još uvijek imaju porodicu i rodbinu. Međutim, to će se promijeniti u narednih 15 do 20 godina.
Također, važno je naglasiti da inicijative gotovo uvijek dolaze iz dijaspore prema matici, a ne obrnuto. Dešava se da neko iz matice ode u dijasporu radi promocije ili ličnih projekata, ali sistemskih rješenja nemamo. Da li smo, s naše strane, ponudili konkretan korak, poput formiranja ministarstva za dijasporu? Često se izgovaramo složenom strukturom države, ali zašto se takve inicijative ne pokreću na kantonalnom ili nekom drugom nivou?, poentira Makarević.
Govoreći o ključnim problemima za investitore u Bosni i Hercegovini, Makarević ističe:
Politička klima rijetko je povoljna, a često je i negativna. Prisutan je politički populizam, poput tvrdnji da će doći do rata u BiH – što je, realno, nonsens. Iako globalna neizvjesnost uvijek postoji, naš stvarni problem nije sigurnosne prirode, nego leži u komplikovanom administrativnom i pravnom sistemu. Administracija i zakonska regulativa konstantno predstavljaju prepreku, što posebno opterećuje kompanije. Veliki problem su spore procedure, složeni procesi i neusklađenost sistema. To je birokratska i tehnokratska prepreka koju moramo optimizirati, ali ozbiljni koraci u tom pravcu još uvijek izostaju, zaključuje Makarević.