Inspektori Porezne uprave Federacije BiH proveli su tokom jučerašnjeg dana jednu od većih jednodnevnih kontrolnih akcija u posljednje vrijeme. Na teritoriji cijele Federacije obavljeno je 244 inspekcijska nadzora u različitim djelatnostima.
Pod lupom su se našli trgovina, ugostiteljstvo, mesnice, pekare, građevinski sektor i druge uslužne i proizvodne djelatnosti. Akcija je obuhvatila i provjere pravnih lica koja su imala obavezu dostavljanja finansijskih izvještaja za 2025. godinu. Već na osnovu prvih rezultata vidljivo je da nepravilnosti nisu izolovan slučaj, nego rasprostranjena praksa.
Neprijavljeni rad i fiskalna nedisciplina
Tokom kontrola, inspektori su posebno fokusirali radno-pravni status zaposlenih i fiskalnu disciplinu. U više slučajeva zatečeni su radnici koji nisu bili prijavljeni, što i dalje predstavlja jedan od najčešćih oblika kršenja zakona. Istovremeno, dio subjekata uopće nije imao instalirane fiskalne uređaje. Kod drugih su uređaji postojali, ali promet nije uredno evidentiran.
Prema ovim podacima jasno je da se i dalje pokušava izbjeći prikazivanje stvarnog prometa i obaveza prema državi. To direktno utiče na budžete svih nivoa vlasti, ali i na nelojalnu konkurenciju među privrednicima.
Pored toga, značajan broj obveznika nije dostavio finansijske izvještaje za prethodnu godinu, iako je to zakonska obaveza. Takvo postupanje dodatno otežava poreznim organima da imaju realnu sliku poslovanja u privredi.
Kazne u milionima
Zbog utvrđenih nepravilnosti izrečene su novčane kazne koje u zbiru iznose 1.423.700 KM. Dio objekata je i zapečaćen, što predstavlja najstrožiju mjeru u ovakvim slučajevima. Inspektori su u 152 kontrole izdali prekršajne naloge, što pokazuje obim uočenih nepravilnosti.
Iako su kazne visoke, praksa pokazuje da se iste vrste prekršaja ponavljaju iz godine u godinu.
U pojedinim slučajevima, zatvaranje objekata ostavlja direktne posljedice na radnike i lokalne zajednice, posebno u manjim sredinama gdje su ti objekti često jedini izvor prihoda.
Velike razlike između kantona
Rezultati po kantonima pokazuju neujednačen nivo poštivanja propisa. U Kantonu Sarajevo zabilježen je manji broj nepravilnosti u odnosu na ukupan broj kontrola, ali su i tu otkrivene greške u evidenciji prometa i prijavi radnika.
U Tuzlanskom kantonu situacija je znatno složenija, s većim brojem subjekata koji nisu dostavili finansijske izvještaje i većim iznosima izrečenih kazni. Sličan obrazac prisutan je i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje je više od polovine kontrolisanih subjekata imalo određene nepravilnosti.
Hercegovačko-neretvanski kanton bilježi veći broj neprijavljenih radnika u odnosu na druge regije, dok je u Srednjobosanskom kantonu izražen problem neevidentiranja prometa.
Zapadnohercegovački kanton bilježi manji broj kontrola, ali i dalje prisutne nepravilnosti u fiskalnoj disciplini. Unsko-sanski kanton pokazuje kombinaciju problema, uključujući neprijavljene radnike i neizdavanje fiskalnih računa.
U Kantonu 10 i Posavskom kantonu također su evidentirane nepravilnosti, iako u manjem obimu, što pokazuje da problem nije ograničen na pojedine regije.
Strukturalni problem, a ne pojedinačni slučajevi
Ukupni rezultati ukazuju na činjenicu da se ne radi o izolovanim incidentima, nego o sistemskom problemu u primjeni poreznih i radnih propisa. Pojedini subjekti i dalje funkcionišu u sivoj zoni ekonomije, kombinujući formalno i neformalno poslovanje.
Poseban problem predstavlja činjenica da se dio obveznika ponavlja u prekršajima, što sugeriše da kazne same po sebi nisu dovoljne kao sredstvo odvraćanja. Stručnjaci često upozoravaju da je pored inspekcija potrebno jačati preventivne mehanizme i digitalnu kontrolu.
Najava nastavka pojačanih kontrola
Iz Porezne uprave Federacije BiH poručuju da će inspekcijske aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu. Fokus će, kako navode, ostati na suzbijanju sive ekonomije, povećanju fiskalne discipline i zaštiti javnih prihoda.
Ipak, i ovaj izvještaj pokazuje da se borba protiv neformalnog poslovanja ne može svesti samo na povremene akcije. Bez dugoročnih reformi, modernizacije sistema i jačanja kontrole u realnom vremenu, slični nalazi će se vjerovatno ponavljati i u budućnosti.
