Nedostatak domaće radne snage posljednjih je godina natjerao poslodavce širom RS na angažiranje radnika iz trećih zemalja. Većina njih uredno radi, poštuje ugovore i bez problema se uklapa u novu sredinu. Međutim, pojedini slučajevi otvaraju pitanje dolaze li svi strani radnici u BiH isključivo zbog posla ili nekima radna dozvola služi tek kao karta za daljnji put prema zemljama Evropske unije.
Upravo o tome svjedoči vlasnik jedne banjalučke kompanije koji je, zbog nedostatka radnika, angažirao nekoliko stranih državljana preko agencije specijalizirane za njihovo zapošljavanje.
Iz agencije su mi objasnili koje uvjete moram ispuniti, koliku plaću osigurati i sve ostale procedure. Sve sam ispoštovao i mogu reći da sam bio zadovoljan njihovim radom. Neki su bili bolji, neki slabiji, ali generalno nisam imao primjedbi - ispričao je vlasnik za Srpskainfo.
Dodaje da su radnici bili korektni i da su ih povremeno, nakon napornog radnog dana, čak i dodatno nagrađivali i častili. Međutim, problemi su počeli onog trenutka kada je isplaćena prva plaća.
Prazna kuća nakon prve plaće
Tog dana sve je bilo u redu. Bili su zadovoljni zaradom i ništa nije ukazivalo na problem. Međutim, već narednog jutra nisu se pojavili na poslu. U početku smo mislili da su prespavali ili zakasnili, pa nismo odmah reagirali. Kada je prošlo nekoliko sati, poslali smo jednog radnika do kuće u kojoj su bili smješteni - kaže sagovornik.
Ono što je tamo zatekao izazvalo je nevjericu. Kuća je bila prazna. Nije bilo ni njih ni njihovih stvari, kao da su preko noći nestali. Poslodavac je kontaktirao i agenciju koja ih je dovela, ali ni oni nisu imali nikakve informacije o tome gdje se radnici nalaze.
Prema informacijama do kojih je naknadno došao, radnici su nakon isplate dio novca poslali svojim porodicama, a ostatak podigli s računa.
Od tada ih više niko nije vidio. Zato se pitam jesmo li mi njima samo usputna stanica na putu prema Evropskoj uniji ili je riječ o nekom drugom problemu - ističe ovaj poslodavac, dodajući kako je čuo da je i ranije bilo sličnih slučajeva u Banjoj Luci.
Pitanje kontrole stranih radnika sve češće se postavlja kako njihov broj u BiH raste. Stručnjaci upozoravaju da među ljudima koji legalno dolaze na temelju radnih dozvola može biti i onih kojima posao nije krajnji cilj. Prema njihovim riječima, pojedini strani državljani mogu provesti mjesec ili dva radeći u BiH, čekajući priliku ili tražeći način da se ilegalno prebace u neku od zemalja Evropske unije.