O kakvom je virusu riječ, na koji način se trebaju poduzeti mjere prevencije i može li se nešto takvo očekivati u Bosni i Hercegovini pitali smo danas u emisiji 'Dobar dan, BiH' profesoricu Zaremu Obradović epidemiologinju. Profesorica je odmah na početku istakla da nema razloga za brigu u Bosni i Hercegovini u odnosu na ovaj tip virusa:
Hantavirus koji je završio na kruzeru pripada grupi zoonotskih virusa, dakle, virusa koji prenose životinje na čovjeka, U ovom slučaju radi se o glodarima koji taj virus prenose svojom slinom, urinom ili stolicom bilo u direktnom kontaktu ili ukoliko ste boravili u prostoru u kojem se to moglo prenijeti na neki kapljični način. Prema svemu sudeći, muž i žena koji su se iskrcali u Roterdamu u Holandiji i koji su prve žrtve ove bolesti bili su zaraženi ovim virusom i prije ulaska na kruzer jer je od trenutka njihovog obolijevanja prošlo osam dana. Redovna inkubacija tog virusa traje i do osam sedmica tako da je najvjerovatnije da su oni ušli zaraženi virusom na kruzer a da to nisu ni znali. Prema svim dostupnim podacima, Svjetska zdravstvena organizacija je u stalnom kontaktu sa svim potrebnim adresama i do sada nije bilo nikoga ko je iz Bosne i Hercegovine bio u kontaktu s ovim parom na kruzeru ili da je ušao u BiH. U tom smislu, za nas u Bosni i Hercegovini u odnosu na ovaj virus, koji napada pluća i srce pa je zato visoko fatalan, odnosno, ima smrtni ishod u 40 do 60% slučajevima, nema mjesta panici niti brizi, ističe profesorica Obradović, ali potom napominje:
I mi u Bosni i Hercegovini imamo vrstu hantavirusa koji, također, ima istog domaćina, dakle, različite glodavce. Ovaj, da tako kažem 'naš tip virusa' ne prenosi se zrakom niti putem kapljica nego samo direktno u kontaktu s glodarima ili njihovom slinom, urinom ili stolicom. Suštinski bismo mogli reći da je to kad nas mišija groznica s tim što naša verzija tog virusa napada bubrege uz puno manju smrtnost, ali često ti pacijenti završe na dijalizi bubrega, tako da nije nimalo bezopasan, ističe profesorica Obradović.
Na pitanje na koji način da se zaštitimo i šta u tom procesu možemo uraditi mi lično, a šta je potrebno da urade vlasti, Obradović jasno odgovara:
Neophodno je pravovremeno, a ne prekasno zbog različitog pada tendera i drugih problema redovno provoditi zakonom predviđenu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a posebno je važno na pravilan i pravovremen način odnositi smeće. Dolazi toplije vrijeme i povećava se broj glodara i insekata. Zato je neophodno navrijeme provesti zakonom potrebne mjere kako bi se neutralizirala mogućnost prenošenja ovog virusa sa glodara. Istovremeno, ovo je vrijeme izleta i boravka u prirodi. Popularno je, naprimjer, branje šumskih jagoda. Od najveće je važnosti dobro ih tretirati i dobro ih oprati higijenski ispravnom vodom i svakako ne konzumirati ništa od hrane a da se prethodno dobro ne operu ruke. Bilo koji pa i nesvjestan kontakt s urinom, slinom ili stolicom glodara je jedini način na koji se možemo zaraziti hantavirusom te je stoga potrebno i dovoljno pravilno i dobro oprati ruke prije konzumiranja bilo kakve hrane bilo da ste u prirodi ili nakon povratka s izleta. Voće koje uberete ili pokupite tokom izleta, ponavljam potrebno je i dovoljno dobro oprati pod jakim mlazom higijenski ispravne vode, naglašava i savjetuje profesorica Obradović.
Svakao pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne i edukativne informacije i savjete o profesorica Obradović u vezi sa hantavirusom koji se prenosa od glodara.