Da je skuplji nerad od rada, očito je na primjeru Bosne i Hercegovine na putu prema Evropskoj uniji. Onda kada je dobila zeleno svjetlo za pristup pregovorima s Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina je prestala raditi.
Evropska unija ponudila je povoljan novac putem programa Plan rasta za efikasniji i brži proces reformi.
„Očito je da postoje politički krugovi u BiH, tu prije svega mislim na SNSD, ali i na HDZ, zbog saučesništva u blokadi Doma naroda, koji svjesno odbijaju novac iz evropskih fondova. Dodik bez ikakve zvanične funkcije kaže da Republici Srpskoj taj novac uopšte ne treba i da oni imaju povoljne kreditne linije, a onda izađe na berzu i zaduži se pod stravičnim uslovima“, kazao je Amir Sužanj, novinar i urednik.
Kako bi BiH mogla pristupiti novcu iz Plana rasta i počela reforme iz Agende, neophodno je da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum, a on je tek na prijevodu, kako saznajemo.
„Sva sredstva i svi fondovi, sav novac koji bi pomogao građanima da bolje žive, da unaprijede privredu, školstvo, zdravstvo, za njih nisu potrebni i oni ih odbijaju zbog toga što ne mogu raspolagati njima na način na koji to obično rade. Za kupovinu izbora, za kupovinu svoje glasačke i stranačke mašinerije, za kupovinu socijalnog mira i, na kraju krajeva, za golu pljačku, za izvlačenje tog novca putem tendera i drugih projekata“, ističe Sužanj.
Četiri oblasti reformske agende
Reformska agenda temelji se na četiri ključne oblasti: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, obrazovanje, tržište rada i sistem socijalne zaštite, te temeljna pitanja koja se odnose na vladavinu prava. Dok Brisel čeka rezultate, u glavnom gradu države neki se stide tuđeg nerada.
„Takav kontinuitet nerada, podcjenjivanja svih građana u RS, u Federaciji BiH i u Brčko distriktu, ne da je sraman, on je brutalan“, poručio je Želimiri Nešković, SDS, delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dva ključna zakona na putu prema EU, o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čekaju na usvajanje u Domu naroda, gdje je samo jedna sjednica održana, odnosno završena u posljednjih šest i više mjeseci.
„Ljubav prema građanima i narodu nije dovoljno kazati, nju treba i dokazati. Evo, ovdje su prisutni i to dokazali“, naveo je Jasmin Imamović, SDP BiH, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Opstrukcije
Već kontinuirano kvorum u Domu naroda obaraju delegati SNSD-a uz podršku kolega iz HDZ-a BiH. Dopredsjedavajućem Doma naroda Draganu Čoviću na posljednjoj sjednici sporno je bilo što su zakoni o Sudu BiH i VSTV-u bili pozicionirani kao 20. tačka dnevnog reda.
„Tamo su dva evropska zakona, pogledajte na kojem mjestu su stavljena, a što je prije tih? A prije tih 20 tačaka koje su one? Znači, evidentno se ne želi uopće razmišljati o evropskom putu“, kazao je Čović.
Kvoruma za održavanje sjednica nije bilo ni na ranijim sjednicama, gdje svoj dolazak nisu opravdali iz SNSD-a i HDZ-a BiH.
„Na prošloj, 26. sjednici Doma naroda bilo je predviđeno da se ova dva zakona nađu kao 6. i 7. tačka dnevnog reda. Oni se uopće nisu pojavili na toj sjednici. Prije toga, na 24. sjednici, također su se te dvije tačke dnevnog reda našle kao tačke 2 i 3. I ni na toj sjednici gospodin Čović i ova ekipa iz SNSD-a nisu htjeli da učestvuju u radu“, odgovorio je Čoviću Zlatko Miletić, nezavisni delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Milorad Dodik, pod čijom palicom funkcioniše SNSD, poručio je kako njima ne treba novac iz fonda Evropske unije, dok je dan ranije delegat njegove stranke kazao kako je neophodno razgovarati i dogovarati se, pa i o evropskom putu.
„A ove sale su prazne, ili tako? Obično ove sale danas su prazne. A koliko je otvorenih pitanja kada je Bosna i Hercegovina u pitanju – mnogo. Zašto o tome ne razgovaramo? Političko Sarajevo ne želi razgovor s legitimnim predstavnicima. I tačka“, poručio je Nikola Špirić, SNSD, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
„Ove sale su prazne ne zato što ti ljudi sporadično dolaze u ove sale i dolaze na posao. Neko dođe jednom u 10 dana, neko u 15, neko se ni na sjednici ne pojavi koja se uredno zakaže“, dodao je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
I tako, dok su sale prazne, tačke dnevnog reda bez rasprave i bez dovoljnog kvoruma za održavanje sjednica, Bosna i Hercegovina gubi milione kojima bi mogla unaprijediti i urediti život građana – naprimjer, prošle godine izgubila je 108 miliona eura.