Do tih podataka, navodi ova državna agencija, došli su analizom i zbrajanjem svakodnevnih službenih izvještaja koje objavljuje Ministarstvo odbrane Ruske Federacije. Prema njihovom izračunu, od 1. januara do 30. juna ove godine nad ruskom teritorijom uništene su najmanje 63.993 ukrajinske bespilotne letjelice.
Prema izvještaju koji prenosi RIA Novosti, najveći broj ukrajinskih bespilotnih letjelica oboren je tokom juna – ukupno 17.832. Agencija navodi da je u maju uništeno 14.195, u martu 11.211, u aprilu 9.372, u februaru 5.989, dok je u januaru ta brojka iznosila 5.394 letjelice. Gotovo polovina uništenih dronova otpada na maj i juni, kada je, prema ruskim tvrdnjama, uništeno ukupno 32.027 letjelica.
Ruska državna agencija navodi i dane s najvećim brojem oborenih letjelica. Prema podacima koje je dostavilo rusko Ministarstvo odbrane, rekordan dan bio je 17. maj, kada su nad Rusijom navodno oborene 1.054 ukrajinske bespilotne letjelice avionskog tipa.
Među pet dana s najvećim brojem uništenih letjelica nalaze se i 18. juni (992 drona), 30. juni (927), 6. juni (911) i 23. maj (800).
U istom tekstu RIA Novosti podsjeća na ranije službene stavove Ministarstva odbrane Ruske Federacije iz kraja marta, kada je Moskva informisala da su vlasti nekoliko evropskih zemalja odlučile povećati proizvodnju i isporuku bespilotnih letjelica Kijevu, što Rusija vidi kao 'korak ka eskalaciji', prenosi index.hr.
U tekstu se prenosi i nedavnu izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je naglasio potrebu za hitnim i značajnim povećanjem proizvodnje najtraženijih sredstava protivzračne odbrane: 'Ruski sistemi protivzračne odbrane moraju neprestano usavršavati u skladu s trenutnim potrebama izvođenja borbenih dejstava i zaštite objekata, uzimajući u obzir tehnička sredstva koja u napadima koristi ukrajinska strana.
Podsjetimo, ukrajinska kampanja dalekometnih napada bespilotnim letjelicama posljednjih mjeseci prerasla je u sistemsku ofanzivu s ciljem ometanja ruske vojne logistike i smanjenja prihoda od prodaje energenata, pri čemu ukrajinske letjelice redovno prodiru stotinama kilometara duboko u teritorij Ruske Federacije. Posebni efikasni su u akcijama otežavanja logističkog snadbijevanja Krima što za posljedicu ima i ozbiljnu nestašicu nafte na ovom poluotoku koji je u ranijimnapadima zauzela Moskva.
Talasi ukrajinskih bespilotnih letjelica privremeno su paralizirali ili značajno smanjili proizvodnju u gotovo četvrtini ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, pogodivši ključne rafinerije u okolini Moskve, Kirišija, Rjazanja i Slavjanska na Kubanu.
Intenzitet napada dostigao je vrhunac krajem juna, kada je u masovnim noćnim udarima na više od deset ruskih regija i okupirani Krim lansirano više od 600 letjelica tokom jedne noći. To je primoralo ruske vlasti da uvedu zabranu izvoza goriva i razmotre mogućnost vanrednog uvoza naftnih derivata zbog lokalnih nestašica.
Osim naftne infrastrukture, ukrajinski napadi sve češće ciljaju i strateška postrojenja ruske vojne industrije, uključujući tvornice balističkih projektila i hemijska postrojenja za proizvodnju municije.