Poruke koje su mladi poslali povodom Dana Evrope otvaraju pitanja koja se u Bosni i Hercegovini često guraju u drugi plan. Umjesto suočavanja sa stvarnim problemima, javni prostor i dalje je opterećen interpretacijama prošlosti i političkim narativima koji, kako upozoravaju, direktno utiču na sadašnjost i budućnost novih generacija.

Mladi okupljeni oko inicijative Kruga 99 jasno poručuju da ne žele pristati na koncept podijeljenih istina niti na model društva koji počiva isključivo na etničkim linijama. Smatraju da takav okvir ne samo da produbljuje podjele, nego i obeshrabruje mlade da ostanu i grade život u zemlji.

Upozoravaju kako dominacija etnonacionalnih politika postaje ključni faktor odlaska mladih, jer im ne ostavlja prostor za razvoj, napredak i osjećaj pripadnosti zajedničkom društvu.

Ekstremizam u novom ruhu

Iako se često može čuti da su radikalne ideologije stvar prošlosti, mladi tvrde suprotno – one su prisutne, ali u transformiranom obliku. Danas se, kako navode, šire kroz digitalne platforme, govor mržnje i različite oblike manipulacije.

Ema Matošević, magistrica međunarodne politike i diplomatije, ističe:

„Nažalost odrastamo u takvom društvu i svakodnevno slušamo kako se više priča o prošlosti, a puno manje o sadašnjosti i budućnosti. O ovoj temi je posebno važno govoriti u danima kada obilježavamo Dan Evrope, zato danas nije dovoljno samo formalno govoriti o evropskom putu BiH, jednako je važno graditi društvo gdje neće biti mjesta za radikalizam koji mlade generacije ponovo vraćaju u prošlost a ne usmjeravaju ih prema budućnosti.

Muhamed Hamzić, predsjednik Foruma mladih Kruga 99, podsjeća na historijske uzroke ovih pojava:

„Nacifašizam je pitanje političke kulture, obrazovanja i same društvene odgovornosti. Kada sad posmatramo u historijskom obliku, ni sam taj fašizam u Evropi nije nastao slučajno, nastao je iz kolektivnog straha, ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti i sve ono što je prethodilo da fašizam poprimi u tom smilu“

Glas manjina i upozorenje iz iskustva

Posebno snažne poruke dolaze iz zajednica koje su historijski bile meta progona. Petar Hadžović, student Pravnog fakulteta i romski aktivista iz Trebinja, upozorava da opasnost nije nestala:

„Kada govorimo o temi nacifašizma, to nije zastarjela tema, takve ideologije su ideologije mržnje koje ne iščezavaju tako lako. Pogotovo mi Romi trebamo da obratimo na to pažnju, zašto smo preživjeli genocid koji se desio. Njegov nazi je poromaj ili romski holokaust. U današnjem svijetu gdje ekstremni nacionalizam i neofašizam koji vlada u raznim grupama nacionalista utiče na razvijanje mladih ka lošoj strani, potrebno je da damo a znanje ljudima da je potrebno da se mladi maknu od takvih načina i takvih vidova ideologija“

Njegove riječi podsjećaju da historijsko iskustvo ne smije biti zaboravljeno, ali ni zloupotrijebljeno u dnevno-političke svrhe.

Pasivnost mladih i potreba za promjenama

Osim ideoloških izazova, mladi ukazuju i na unutrašnje slabosti društva. Među njima je i sve izraženija politička pasivnost, koja dodatno otežava bilo kakve promjene.
Aktivistkinja Dragana Muratović upozorava:

„Mi se nalazimo u postdejtonskoj BiH, i nismo makli daleko od toga, pored toga što u Evropi jačaju desnica i ultradesnica, nalazimo se i u prekretnici toga da se i u našoj državi pitaju isti ljudi za sve stvari, da mladi nemaju prililiku da donose odluke i pikažu da žele promjene. Nacifašizam i dalje živi tu i dalje vlada, samo na neki ljepši i profinjeniji način“

Hadžović dodatno naglašava važnost angažmana:

„Potrebno je da se uključe u rad, kako lokalnih zajednica, tako i većih pozicija. Danas važi jedan stav da ako ste politički aktivni, vi niste poželjni, to je apsolutno netačno. Vi kao mlada osoba morate biti politički aktivni ukoliko želite da se izborite za svoja prava, pričam i o manjinama i o konstitutivnim narodima, morate se angažovati u svakom segmentu, mi ćemo nastaviti da stagniramo“

Između prošlosti i budućnosti

U društvu u kojem se prošlost često interpretira na različite načine, a javni diskurs opterećuju podjele, mladi sve glasnije ukazuju na potrebu za drugačijim pristupom.

Njihova poruka je jasna, bez aktivnog odbacivanja mržnje i bez stvarnog angažmana, Bosna i Hercegovina će teško napraviti iskorak.

Ističu da rješenje nije samo u formalnom približavanju evropskim integracijama, nego u suštinskim promjenama koje će omogućiti društvo zasnovano na znanju, odgovornosti i međusobnom uvažavanju.

Prilog pripremila Ajla Kalesić.