Bh. entitet RS planira značajno povećanje budžetskih garancija i novih dugoročnih zaduženja, čime se iznos planiranih sredstava za tekuću godinu penje na rekordne nivoe.
Prema obrazloženju Ministarstva finansija, ovi potezi su nužni zbog ranije nerealizovanih projekata i potrebe za finansiranjem velikih investicionih zahvata.
Ministarka finansija, Zora Vidović, potvrdila je tokom posebne sjednice Narodne skupštine da se gornja granica izdatih garancija povećava sa prvobitno planiranih 900 miliona na 1,4 milijarde KM.
Kao ključni razlog ovakve odluke, Vidovićeva je navela prenošenje obaveze garancije za izgradnju dionice auto-puta Brčko – Bijeljina, u iznosu od 233 miliona eura, koja nije realizovana u prošloj godini.
Prema revidiranom planu, raspodjela garancija izgledat će ovako:
-Auto-putevi: 800 miliona KM
-Zdravstveni sektor: 250 miliona KM
-Elektroenergetski sektor: 150 miliona KM
-Putevi: 100 miliona KM
-Ostalo: 100 miliona KM
Nismo prekršili pravila. Trenutni nivo garancija iznosi 6,76 odsto BDP-a", istakla je Vidovićeva, dodajući da korisnici kredita uredno izmiruju svoje obaveze, te da je trenutni stvarni dug po osnovu garancija manji od odobrenog limita i iznosi 868 miliona KM.
Povećanje duga za 800 miliona maraka
Pored povećanja garancija, Vlada je izmijenila i Odluku o dugoročnom zaduživanju za 2026. godinu. Umjesto ranije predviđenih 1,69 milijardi KM, novi plan predviđa zaduženje od čak 2,495 milijardi KM – što je povećanje za više od 800 miliona KM u odnosu na decembarski plan.
Ministarka Vidović je pojasnila da je povećanje zaduženja direktna posljedica velikih investicionih projekata, ali i potrebe za obezbjeđivanjem sredstava za isplatu penzija, boračkih dodataka i socijalnih davanja.
Ovakav potez vlasti naišao je na žestok otpor opozicionih poslanika. Oni se kategorički protive novim zaduženjima, posebno kritikujući praksu donošenja ovakvih strateških odluka na posebnim sjednicama po hitnom postupku, čime se, prema njihovim riječima, izbjegava temeljna parlamentarna rasprava o dugoročnoj održivosti javnih finansija.
Dok vlast tvrdi da je riječ o neophodnom koraku za ekonomski razvoj i održavanje socijalne stabilnosti, javnost i opozicija i dalje postavljaju pitanje koliko će ovi krediti uticati na buduću ekonomsku stabilnost entiteta.