Gost emisije „Anatomija života“ na Hayat TV bio je prof. dr. Erdinç Özek iz Medicana Health Group, koji je govorio o jednom od najosjetljivijih pitanja savremene medicine – terapiji matičnim ćelijama kod autizma, epilepsije, multiple skleroze i drugih neuroloških stanja.
Govoreći povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, istakao je važnost ove teme, kako u medicinskom, tako i u društvenom kontekstu.
"Svjetski dan svjesnosti o autizmu je veoma vrijedna tema sa aspekta liječenja matičnim ćelijama, ali i same socijalizacije pacijenata. Pokušavamo pomoći našim pacijentima vezano za problematiku kao što je otežani govor i želimo da takve osobe budu što više prisutne u našim životima.
U stvari, autizam nije neki organski poremećaj u mozgu. Dolazi do prekida komunikacije u našim nervnim, odnosno neuronskim ćelijama, ponekad uzrokovanog neuroinflamacijom. Da bismo umanjili tu neuroinflamaciju i pokušali podržati oporavak i funkciju nervnog sistema, iako dobijamo male odgovore i to je još uvijek eksperimentalno, ipak svaki pozitivan odgovor za nas predstavlja napredak" - pojašnjava naš gost.

Dodaje da autizam može biti predmet liječenja matičnim ćelijama, ali da mnogo toga zavisi od starosti pacijenta i faze bolesti.
Naglašava kako raniji početak terapije donosi bolje rezultate, posebno u slučajevima kada bolest nije uznapredovala.
Pozitivni pomaci
Govorio je i o širem kontekstu primjene matičnih ćelija u neurološkim bolestima.
"Ako pričamo o karakteristikama matičnih ćelija, najviše rezultata imamo kod bolesti autizma, naravno i kod samog početka cerebralne paralize, ali imamo i neke minorne rezultate kod autoskleroze, ADM bolesti. Dakle, imamo nove, ozbiljne radove koji se obavljaju u laboratorijama, kada su u pitanju neurodegenerativne promjene poput Alzheimera i drugih teških bolesti kod kojih su se ove matične ćelije počele koristiti. Već vidimo da imamo određene rezultate.
Osim toga, za osobe koje imaju oštećenja mozga, uz fizikalne terapije primjećujemo određene pozitivne pomake" - istakao je.

Dotakao se i liječenja multiple skleroze i epilepsije, naglašavajući da matične ćelije ne predstavljaju potpuno rješenje, ali mogu doprinijeti ublažavanju simptoma.
"Ustvari, multipla skleroza je autoimuna bolest za čije razloge nikada nismo u potpunosti upoznati. To je borba naših autoimunih ćelija protiv sopstvenih ćelija. S obzirom na to da je riječ o autoimunoj bolesti, pokušavamo uspostaviti ravnotežu matičnim ćelijama, koristeći njihovu mogućnost za smanjenje inflamacije.
Naravno, ne tvrdimo da možemo ove bolesti u potpunosti izliječiti, ali možemo reći da možemo usporiti progres bolesti ili dobiti određene pozitivne rezultate, smanjiti broj relapsa i pokušati zaustaviti primarnu progresiju. Nažalost, nemamo u potpunosti uspješnu metodu liječenja, ali ovim terapijama pokušavamo poboljšati kvalitet života pacijenata" - kazao je Özek.
Nove metode
Govoreći o epilepsiji, istakao je da postoje i nove metode koje daju ohrabrujuće rezultate.
"Znamo da su se ove metode koristile i ranije u liječenju epilepsije. Međutim, danas se koriste uređaji koji stimulišu nerve i mogu biti uspješni u sprječavanju epileptičnih napada. Stimulacijom vagusnog nerva dobijamo određene rezultate.
Vagusni nerv je živac koji prenosi sve informacije iz tijela prema mozgu. Putem elektroda šaljemo blage električne impulse tom živcu u vratu. Uređaj je sličan pejsmejkeru i može reagovati na određene promjene u organizmu, čime se smanjuje učestalost epileptičkih napada" - pojasnio je prof. dr. Özek.
Na kraju je naveo da se pacijenti mogu obratiti zdravstvenoj grupaciji Medicana, gdje mogu dobiti potrebne preglede i savjete o mogućim terapijama.
