Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama uputio je oštre kritike na račun aktuelnog pristupa Washingtona prema Iranu, ocijenivši da su posljedice vojnog sukoba ostavile SAD bez jasne strateške koristi.
Govoreći u televizijskom intervjuu, Obama je izrazio zabrinutost zbog cijene koju je Amerika platila tokom sukoba, istovremeno dovodeći u pitanje da li je vojna intervencija ostvarila ciljeve zbog kojih je pokrenuta.
Rat bez jasnog rezultata
Komentirajući razvoj odnosa između Washingtona i Teherana, Obama je naglasio da se nakon velikih ljudskih i finansijskih gubitaka stiče utisak da je američka politika završila gotovo na istoj tački na kojoj je i počela.
"Sada smo vodili rat, potrošili milijarde i milijarde dolara, izložili svoju vojsku ogromnom opterećenju. Mnogi su ljudi poginuli. I čini se da smo se vratili tamo gdje smo bili prije nego što smo započeli rat, osim što smo možda u nešto lošijoj situaciji", rekao je Obama u intervjuu za emisiju "TODAY".
Bivši predsjednik istakao je kako pozdravlja svaki korak koji vodi smirivanju tenzija, posebno nakon postizanja novog sporazuma između dvije države.
"Vrlo mi je drago vidjeti prekid vatre i nadam se da će se održati", naveo je Obama, pritom dovodeći u pitanje opravdanost rata protiv Irana.
Nuklearni sporazum
Obama je tokom razgovora podsjetio na sporazum o iranskom nuklearnom programu koji je postignut za vrijeme njegove administracije, smatrajući da je taj dokument predstavljao važan mehanizam za kontrolu razvoja nuklearnih kapaciteta Teherana.
Prema njegovim riječima, situacija se promijenila nakon odluke administracije predsjednika Donalda Trumpa da napusti ranije dogovoreni okvir saradnje.
Bivši predsjednik podsjetio je da je prema nuklearnom sporazumu s Iranom, postignutom tokom njegova mandata, "Iran pristao ne razvijati nuklearno oružje". "Ova administracija, ili njezina ranija verzija, povukla se iz tog sporazuma, što je potom dovelo do toga da Iran razvije veće nuklearne kapacitete", tvrdi Obama.
Američko povlačenje iz sporazuma 2018. godine izazvalo je brojne reakcije u međunarodnoj zajednici. Dokument iz 2015. godine predviđao je dugoročne mehanizme nadzora i ograničenja kojima se nastojalo spriječiti razvijanje nuklearnog oružja u Iranu.
Neizvjesna budućnost
Iako je posljednjih dana postignut novi memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana, brojna pitanja ostala su otvorena. Dokument predstavlja privremeni okvir za nastavak pregovora, ali ne donosi konačno rješenje kada je riječ o budućnosti iranskog nuklearnog programa.
Sporazum, koji je predsjednik Trump potpisao tokom boravka u Francuskoj, predviđa dvomjesečni rok za postizanje sveobuhvatnijeg dogovora kojim bi se trajno riješili sporovi između dvije zemlje.
Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da će narednih 60 dana biti ključni za procjenu da li će sadašnje primirje prerasti u dugoročno političko rješenje ili će odnosi između Washingtona i Teherana ponovo ući u fazu ozbiljne nestabilnosti.