Posljednjih dana u javnom prostoru sve više se analiziraju moguće promjene vezane za Christiana Schmidta, kao i širi kontekst uloge OHR-a i međunarodnih aktera u Bosni i Hercegovini. Dok se pažnja fokusira na političke interpretacije i medijske spekulacije, u drugi plan pada činjenica da domaće institucije, prema tvrdnjama autora, nisu imale pravovremene informacije niti pripremljen odgovor na procese koji se odvijaju na međunarodnoj sceni.
Prateći posljednjih dana različite analize o mogućem odlasku Christiana Schmidta, otvara se niz pitanja o tome ko ga je ranije postavio, ko je njegov ostanak omogućio, koje je odluke donio, koga je politički marginalizirao, kao i o širem kontekstu odnosa međunarodnih centara moći prema BiH. U tom narativu spominju se i ironične opaske o “poniženom Berlinu” koji, prema takvim interpretacijama, pokušava očuvati vlastiti ugled u odnosu na globalne aktere, uključujući i administraciju Donalda Trumpa, dok se istovremeno u političkim krugovima spominju i ideje o promjenama u okviru EUFOR-a.
U zvaničnom saopćenju za javnost, obratila se potpredsjednica SDA Aida Obuća, donoseći kritički osvrt na diplomatske propuste i tromost vlasti koji su Bosnu i Hercegovinu doveli do nezavidnog položaja u međunarodnim krugovima.
Neinformiranost institucija
Ministar vanjskih poslova, član Predsjedništva BiH i čitava armija “vrhunskih ambasadora,” analitičara i eksperata međunarodnih odnosa, nisu imali ni ozbiljnu naznaku da se ovakav proces otvara. Naprotiv. Uvjeravali su javnost da do toga neće doći. I sada, kada je pitanje OHR-a i bonskih ovlasti ponovo otvoreno na najvišem međunarodnom nivou, mi informacije skupljamo iz novinskih članaka, poluanaliza i diplomatskih tračeva. I to je poraz, a ako hoćete i izdaja države. Jer možete voljeti ili ne voljeti OHR, bonske ovlasti smatrati potrebom ili udarom na suverenitet, ali činjenica je da govorimo o instituciji koja ima mogućnost direktnog utjecaja na politički i ustavni život Bosne i Hercegovine. Govorimo o pitanju “vrhovne vlasti” u našoj zemlji. A mi danas nemamo ni minimum ozbiljne diplomatske pripreme. - navodi u svom saopćenju Aida Obuća.
Treba naglasiti da su predstavnici vlasti ranije uporno minimizirali uticaje određenih lobističkih aktivnosti, posebno onih koje se povezuju s Miloradom Dodikom, koje su u domaćem diskursu često opisivane kao neefikasne ili bez stvarnog utjecaja. Danas se, međutim, može uočiti da takve procjene nisu bile utemeljene.
Katastrofalna diplomatija
Treba naglasiti da je godinama unazad, od kako je formirana vlast 2022. godine urušavan diplomatski aparat, pri čemu su iskusni kadrovi uklanjani ili marginalizovani, dok su na njihove pozicije dolazili manje iskusni ili politički lojalni kadrovi. Time se, došlo u situaciju u kojoj se vanjskopolitički procesi ne prate na adekvatan način, pa država ostaje bez informacija i pravovremene reakcije.
Ispostavlja se da nije bilo ni smiješno ni bez efekta. Samo što naši samozvani eksperti međunarodnih odnosa nisu razumjeli gdje se politika više ne vodi. Nije se vodila po sarajevskim prijemima, crnogorskim hotelima i fotografijama po ambasadama. Vodila se kroz strukture poput Turning Point USA, CPAC i The Heritage Foundation. Kroz mjesta koja za našeg ministra vanjskih poslova i dio pozicione i opozicione političke elite praktično ne postoje. Kroz mreže u kojima probosanska politika nema ni prisustvo, ni kontakte, ni ljude koji razumiju kako ti sistemi funkcionišu. I to je rezultat namjernog urušavanja diplomatskog aparata zarad lične koristi. – dodaje Obuća
Mogući nasljednik Schmidta
U pojedinim krugovima već se govori o mogućem nasljedniku Schmidta, uključujući i opciju da bi na čelo OHR-a mogao doći predstavnik Order of Malta, što se opisuje kao signal dodatnog jačanja međunarodnih mreža u kojima, prema autoru, domaći akteri nemaju gotovo nikakav utjecaj.
“Narodu u Bosni i Hercegovini ne možete više prodavati iluziju da je “sve pod kontrolom”, dok nam se ključni procesi dešavaju iza leđa. Ako već niste znali da se inicijativa priprema, onda je najmanje što dugujete građanima ove zemlje da im kažete šta slijedi i kako mislite odgovoriti – zaključuje potpredsjednica SDA Aida Obuća.
Neophodno je uložiti snažan napor kako bi se Bosna i Hercegovina vratila u direktnije i ozbiljnije kanale komunikacije sa ključnim međunarodnim centrima odlučivanja u Washingtonu, Ankari, Berlinu, Londonu i Rimu.