Otkako je Christian Schmidt, podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika, ne stišavaju se zahtjevi i želje. Tako su iz redova SNSD-a poručili kako njegovim odlaskom ne prestaje njihova borba protiv ranije donesenih odluka, a prvo što će tražiti jeste poništenje odluka visokog predstavnika. Jedna od njih odnosi se na Krivični zakon, na član o neizvršavanju odluka visokog predstavnika, zbog čega je Dodik na koncu pravosnažno osuđen pred državnim sudom. Bit će da su jedno želje, a drugo mogućnosti.

Milorad Dodik mogao je otkupiti godinu zatvora, ali nije mogao mjere zabrane, a odnose se na zabranu obavljanja dužnosti predsjednika bh. entiteta šest godina, što znači da bi ove godine kao kandidat mogao preskočiti kandidaturu na općim izborima. Pokušavaju to stranački ljudi SNSD-a promijeniti, kao i odluke visokog predstavnika.

„Može odlučivati sam donosilac odluka, a može Ustavni sud u trenutku kada odluke OHR-a postanu dio pravnog sistema BiH pa da onda ovlašteni predlagač uputi zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i u slučaju da Ustavni sud utvrdi da je u sukobu s Ustavom BiH određena odluka koja je tada već dio pravnog prometa BiH, objasnio je doc. dr. sc. Sedad Dedić, profesor na Pravnom fakultetu u Zenici

Mnogo će RS tražiti u narednom periodu, jedan od poteza je i povlačenje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Oni su u Ustavnom sudu jer je tako regulisano Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma, objasnio je profesor Ajdin Huseinspahić.

„Ovdje ne može doći do ukidanja stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH koliko za to ne budu i sve one patriotske snage ili barem oni koji kažu da su na strani patriotske politike, politike koja opredijeljena je isključivo za BiH. Mene ovdje više brine ta šutnja, ta jedna reakcija bh., probosanskih vlasti, poručio je prof. dr. sc. Ajdin Huseinspahić, profesor na Pravnom fakultetu u Zenici

Prije pet mjeseci Klub SNSDa u Narodnoj skupštini RS-a zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona, koji se odnosi na neizvrašavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Profesor Dedić kaže da ga Ustavni sud može staviti izvan snage, ali pod posebnim uslovima.

“Ali ni Ustavni sud ni OHR neće i ne mogu ukidati odluke kao što ih OHR nije ni donosio bez pravnog osnova. Da bi se neka odluka ukinula, OHR ima možda adekvatno pravno obrazloženje da bi to uradio. Nijedno odluku ni OHR ni bilo koji drugi organ u BiH nije mogao donosti niti je donosio bez jasnog detaljnog pravnog obrazloženja, ističe profesor Dedić.

Profesor Huseinspahić upozorava na konstantno lobiranje iz RSa, čime bi mogli dobiti i ono što zagovaraju odlaskom visokog predstavnika, posebno ukoliko vlast iz Federacije ne bude adekvatno reagovala.

„Ništa što dolazi iz RS-a ne treba shvatiti onako, oni lobiraju. Oni su skinuli Dodika s crne liste, oni vrlo jasno, nije to samo Dodik, nije to samo njegovo lobiranje, to je jedan cijeli lobistički tim. Dok se bošnjački političari bave često trivijalnim stvarima, na međunarodnoj sceni se riješavaju pitanja BiH kao što se rješavalo kroz Bečki, Berlinski... mirovni sporazum. Uvijek smo nekako bili na stolu, naveo je profesor Huseinspahić.

Ukoliko ne bude aktivnih sudionika probosanskih stranaka na međunarodnoj sceni, budućnost Bosne i Hercegovine mogla bi biti na klimavim nogama, upozorava profesor Huseinspahić. Dodaje i da je davno prošlo pet do 12.