Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva četiri mjeseca ove godine dostigli su tri milijarde i 965 miliona KM, što predstavlja rast od 5,77 posto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ipak, detaljniji pregled statistike pokazuje različite trendove unutar entiteta – dok je u Republici Srpskoj zabilježen rast prihoda od 11 posto, Federacija BiH, uprkos visokoj ukupnoj naplati, bilježi usporavanje i pad prihoda u odnosu na raniji period.
O razlozima ovakvih ekonomskih pokazatelja i mogućim posljedicama po ekonomiju Federacije za Hayat je govorila profesorica Adisa Omerbegović-Arapović.
Ova vijest je očekivana kada je riječ o inflatornom pritisku, ali svi ostali indikatori ne govore u prilog zdravlju realne ekonomije Bosne i Hercegovine. Relativno veći rast poreskih prihoda u RS-u govori o tome da su odluke i ekonomske politike u Federaciji vjerovatno naštetile realnoj ekonomiji Federacije. Posebno govorim o zabrani rada nedjeljom i onome što je, rekla bih, nedostatak fokusa na ono što se dešava u industriji.
Kada je odluka Vlade o rastu minimalne plate donesena, nagoviješteno je da će realna ekonomija, posebno izvozno orijentisani sektor i proizvodnja u Federaciji, vjerovatno pokazati reakciju na ovaj zakon tek kasnije, ne nužno odmah.
Gubitak radnih mjesta u Federaciji, pa čak i pad realne potrošnje, odnosno koliko su potrošači u Federaciji uvjereni u dobru budućnost ekonomije, kao i pitanje realne kupovne moći građana, govori da nismo u tako dobroj poziciji.
Rast poreskih prihoda ipak ne govori o zdravlju ekonomije u Federaciji BiH. Bojim se da situacija nije mnogo bolja ni u RS-u, ali da su potezi Vlade Federacije naštetili ekonomiji Federacije i doveli do nešto slabijih rezultata - kazala je ona.