Kada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira zvanično imenovao američkog diplomatu Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika, politička javnost u Bosni i Hercegovini očekivala je uobičajenu paljbu i radikalnu retoriku Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Umjesto eksplozivnih izjava, hitnih sjednica Narodne skupštine RS i prijetnji novim blokadama, uslijedila je neočekivana tišina.
Nagli zaokret u nastupima Milorada Dodika, koji je od otvorenog rušenja institucije OHR-a prešao na blago birokratsko vaganje riječi, izvor „Slobodne Bosne“ iz diplomatskih krugova vidi kao direktnu posljedicu straha od narušavanja odnosa s administracijom Donalda Trumpa, piše Slobodna Bosna.
Od totalnog rata protiv PIC-a do "provjere" Aneksa 10
Svega nekoliko dana prije imenovanja Crishocka, Dodikova retorika bila je na vrhuncu agresivnosti. Oštro je odbacivao bilo kakvu ulogu PIC-a u izboru nasljednika Christiana Schmidta, tvrdeći da „PIC nema nadležnost da odlučuje o visokom predstavniku“ i da Republika Srpska neće prihvatiti nikoga ko ne prođe potvrdu Vijeća sigurnosti UN-a. Godinama građen narativ o „nelegalnom OHR-u“ i secesionističke prijetnje kojima je dizao političke tenzije činili su se kao nepremostiva prepreka za bilo kakvu suradnju.
No, kada je u fotelju visokog predstavnika privremeno sjeo Amerikanac, ploča je naglo promijenjena. Umjesto rečenice "ne priznajemo ga", Dodik se oglasio na mreži X s dramatično ublaženim stavom: „Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika“. Agresivno negiranje pretvorilo se u tehničko-pravno preispitivanje, što jasno pokazuje da je lider SNSD-a bio prisiljen naglo povući kočnicu.
Strah od Washingtona
Stotine miliona dolara novca poreskih obveznika Milorad Dodik potrošio je na lobiranje kod Trumpove administracije kako bi bile skinute sankcije njemu i njegovoj porodici, te komapnijama pod kontrolom lidera SNSD-a.
Pozadina ove političke defanzive krije se u Washingtonu. Dodikova struktura uložila je ogroman politički i finansijski kapital, uključujući milionske lobističke kampanje, kako bi se približila suradnicima u Trumpovoj administraciji i utjecajnim desničarskim fondacijama u SAD-u. Nakon što su pojedine sankcije ublažene, a pritisak Washingtona doprinio odlasku visokog predstavnika Schmidta, režim u Banjoj Luci je vjerovao da je osigurao prešutni prostor za političke manevre.
Kada su Sjedinjene Američke Države odlučile premostiti europska neslaganja direktnim postavljanjem svog iskusnog diplomate na čelo OHR-a, Dodik se našao u šah-mat poziciji. Otvoreni napad na Louisa Crishocka značio bi direktno ulaženje u sukob s Bijelom kućom. Proglasiti američkog izaslanika nelegalnim bio bi direktan udar na Trumpovu administraciju od koje Dodik očekuje dugoročnu zaštitu i politički spas na međunarodnoj sceni.
Brza promjena retorike
Dok se novi v.d. visokog predstavnika Louis Crishock već prvog dana mandata jasno obvezao na potpuno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanje stabilnosti BiH, u Banjoj Luci vlada oprez.
Milorad Dodik je svjestan da bi ga radikalan korak u ovom trenutku mogao koštati podrške u Washingtonu koju je mjesecima skupo plaćao narodnim novcem. Stoga, navodi izvor „Slobodne Bosne“ iz diplomatskih krugova, u narednom razdoblju možemo očekivati tišinu s Dodikove strane, kada su u pitanju kritike na račun PIC-a i Amerikanca na čelu OHR-a, jer je nakon izbora američkog diplomate za v.d. visokog predstavnika u BiH, Dodiku stiglo oštro upozorenje iz Washingtona.