Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sutra bi trebao imati prilično sadržajan dnevni red. Među brojnim tačkama izdvajaju se zakonski prijedlozi koji bi mogli imati dugoročan uticaj na funkcionisanje institucija i pravosuđa.

Posebnu pažnju izaziva prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), iza kojeg stoji grupa opozicionih zastupnika iz bh. entiteta RS.

Evropski put i pravosudne reforme

Usvajanje zakona o VSTV-u, riječ je o jednom od ključnih uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi otvorila pregovore sa Evropskom unijom.

Ustavnopravna komisija je već dala zeleno svjetlo ovom prijedlogu početkom aprila, i to nakon drugog čitanja i uz značajan broj prihvaćenih amandmana. Time je zakon dobio dodatnu težinu i ozbiljnost pred konačno razmatranje.

Novi sudovi i drugačija struktura pravosuđa

Na dnevnom redu će se naći i prijedlog zakona koji predviđa osnivanje Apelacionog suda BiH, kao i redefinisanje uloge postojećeg Suda BiH. Ideja je da se jasno razdvoje različiti nivoi odlučivanja, što bi, prema obrazloženju predlagača, trebalo osigurati veću nezavisnost i objektivnost sudskih procesa.

Dosadašnja praksa, gdje su se žalbeni postupci rješavali unutar istog suda, ocijenjena je kao nedovoljno razdvojena u institucionalnom smislu.

Zastupnici će raspravljati i o izmjenama Zakona o radu u institucijama BiH. Predložene dopune uključuju obavezu organizovanja sistematskih pregleda za zaposlene, i to najmanje jednom u četiri godine. Također, predviđene su izmjene zakona koje se odnose na rad sigurnosnih agencija, s ciljem osiguravanja kontinuiteta u rukovođenju.

U fokusu će biti i regulacija prepaid mobilnih usluga, gdje se uvodi obavezna registracija korisnika kako bi se spriječile zloupotrebe u kriminalne svrhe.

Zanimljivo je da je jedan od prijedloga, koji se odnosi na sukob interesa, povučen jer se predlagač nije pojavio na sjednici nadležne komisije. Osim toga, zastupnici bi trebali razmatrati i izbor novog člana Centralne izborne komisije, kao i šire političke dokumente poput reformske agende i rezolucije o osudi neofašizma.