Poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj u Skupštini Srbije oštro je reagovao na odluku Stranke pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića da ne podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Prema njegovim riječima, time je stranka “uvrijedila žrtve genocida” i stala na stranu onih koji umanjuju najteži zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Ako je Srebrenica ozbiljna tema, kako to da se o njoj priča uz kafu u skupštinskom bifeu?”, rekao je Škrijelj, dodajući da je za Bošnjake Srebrenica pitanje identiteta, a ne ‘kafanska tema’.”

On je poslanike SPP-a upitao: “Koje ste vi nacionalnosti?, naglasivši da su Bošnjaci u Srebrenici ubijani upravo zbog svoje pripadnosti. Poručio je i da je “glasanje protiv Rezolucije sramota SPP-a i njihovog lidera Usamea Zukorlića.

Pokazali su da su im važnije funkcije u Vladi Srbije nego ponos i dostojanstvo bošnjačkog naroda”, poručio je Škrijelj.

Partneri NiP-a izdali Bošnjake: Zukorlić glasao protiv Rezolucije o Srebrenici!

Na optužbe je odgovorio ministar u Vladi Srbije i lider SPP-a Usame Zukorlić tvrdi da su poslanici SDA Sandžaka napustili salu tokom glasanja, te da su time pokazali neiskrenost prema temi Srebrenice. Podsjetio je da je njegov poslanik Edin Numanović predložio način na koji se toj temi treba pristupiti, ali da je Škrijelj to odbio.

Škrijelj je uzvratio: “Najveća izdaja je učestvovati u Vladi u kojoj ministar pravde brani Ratka Mladića, a vaša stranka nema moralno pravo da priča o Srebrenici.”

Dodao je da SPP nikada nije pokrenuo inicijativu o Srebrenici: “Ljudi u Tutinu i širom Sandžaka dobro razlikuju prave borce za prava Bošnjaka od režimskih Bošnjaka.”
Iz SDA Sandžaka naglašavaju kako je podnosilac Rezolucija SDA Sandžaka, te da kontinuirano podnose Rezoluciju od 2015. godine.

Na kraju, Škrijelj je poručio Zukorliću: “Što se tiče ponude da Vas posjetim u kabinetu, doći ću kad vas, zajedno sa koalicionim partnerima, izbacimo iz njega.”

Podsjetimo, Skupština Srbije jučer je odbila prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji je bio predložen povodom 30. godišnjice genocida. Odbijanje prijedloga još jednom je pokazalo duboke političke i identitetske podjele među Bošnjacima u Sandžaku.