Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali ga na tržištu nema dovoljno zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara. Dok bagremovog meda iz Posavine ima u dovoljnim količinama, hercegovački med ostaje hronično nedostupan, kazao je predsjednik Saveza pčelara HNK Boras Kvesić.

Jedan od najvećih problema, ističe, predstavlja patvoreni med, kojeg se na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog. Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu, naglašava Kvesić.

Pad pčelarstva

Cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće se između 25 i 30 KM po kilogramu, a ispod te granice proizvodnja više nije isplativa. Kvesić preporučuje građanima da med kupuju isključivo od provjerenih domaćih pčelara, jer je zbog napredne tehnologije patvorenog meda razliku teško uočiti.

Na području HNK trenutno je registrovano između 35 i 40 hiljada košnica, no broj pčelara opada zbog neisplativosti i slabog interesa mladih. Klimatske promjene dodatno smanjuju prinose – jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tokom cvatnje kadulje i drače mogu značajno umanjiti proizvodnju.

Kako razlikovati pravi od patvorenog meda?

Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže kako je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.

Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda – poručuje Kvesić.

Med kao terapija

Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina dobija i zdravstvenu dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetioci udišu zrak iz pčelinjih košnica.

Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić ističe da je cilj pomoći osobama koje imaju poteškoće s disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.

Prema njegovim riječima, interes za ovakav vid terapije je sve veći.

Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći – poručuje Fišić.