Velike geopolitičke promjene zatekle su globalnu scenu nakon ponovnog dolaska Donalda Trumpa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Njegova podrška Izraelu i agresija na Iran dovele su svijet pred nove izazove. Iako se sve to dešava „daleko“ od očiju Bosne i Hercegovine, i na ovim prostorima osjećaju se previranja među velikim silama.
Najviše to osjećaju građani na svojim džepovima, jer zbog povećanja cijena nafte jedva spajaju kraj s krajem. Posebno je teško onima u trećoj životnoj dobi, čija primanja jedva pokrivaju osnovne troškove života.
Na obilježavanju 75. godišnjice Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) istaknuto je kako se promijenio odnos prema malim državama, s obzirom na to da svijetom vlada jači. Zbog toga je važno kako će se male države postaviti i prilagoditi novim geopolitičkim okolnostima.
U zanosu geopolitičkih previranja, ni BiH nije ostala netaknuta. Posebno nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini, u vezi s izborom visokog predstavnika i statusom OHR-a, za Hayat TV prokomentarisao je prof. dr. Mirko Pejanović:
Postoje historijski razlozi za to što institucija visokog predstavnika i dalje postoji i treba da nastavi djelovanje, i to s ovlaštenjima koja su i dosad bila poznata – bonskim ovlaštenjima. Ne morate me pitati šta mislimo o onima koji kažu da visoki predstavnik nije potreban.
I prije 15 godina pojedini akteri iz iste strukture – jasno je da je riječ o SNSD-u – govorili su da Bosni i Hercegovini ne treba visoki predstavnik. Danas vidimo zašto su to govorili i zašto to i dalje tvrde: kako bi ostvarili plan secesije Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. To bi značilo potpuno urušavanje ustavnog sistema i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prilog pripremio Alem Karamešić.