Prijedlog izmjena Zakona o visini stope zatezne kamate koji je uputila Vlada FBiH predstavlja još jedan pokušaj kratkoročnog „krpljenja“ budžeta, uz ozbiljno narušavanje fiskalne discipline, kazao je Enes Peštek, delegat (SBiH) u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Zatezna kamata predstavlja zakonsku sankciju za kašnjenje u izmirenju javnih obaveza i ključni je mehanizam za očuvanje finansijske discipline i jednakog tretmana svih poreznih obveznika. Njeno umanjenje ili otpis direktno slabi taj mehanizam i šalje poruku da se neizvršavanje obaveza dugoročno isplati. Ukupna dugovanja po osnovu javnih prihoda u FBiH prelaze 2 milijarde KM, dok više od 30% obveznika kasni s plaćanjem. Istovremeno, preko 70% urednih poreznih obveznika snosi teret sistema koji ovim izmjenama ponovo favorizuje neplatiše - naveo je Peštek.
Prema njegovim riječima predložene izmjene, koje podrazumijevaju smanjenje ili otpis zateznih kamata, mogu značiti gubitak budžetskih prihoda u stotinama miliona KM, bez garancije dugoročnog efekta.

Ranija iskustva pokazuju da su ovakve mjere davale tek kratkoročne rezultate, uz povećanje naplate od svega 5–10%, bez trajnog poboljšanja poreske discipline. Fiskalni rizik ovakvog pristupa ogleda se u mogućem smanjenju stabilnih budžetskih prihoda, povećanju budžetskog deficita i dodatnom pritisku na javni dug, koji već prelazi 20% BDP-a FBiH. Dugoročno, to može ugroziti finansiranje osnovnih funkcija države, smanjiti investicioni kapacitet i povećati potrebu za novim zaduživanjem - istakao je Peštek.
Dodaje da posebno zabrinjava činjenica da je predlaganje zakona po skraćenoj proceduri što ukazuje na izostanak transparentnih fiskalnih procjena i kontinuirano ponavljanje mjera koje podstiču odgađanje plaćanja.
Ovakav pristup narušava pravnu sigurnost, demotiviše uredne obveznike i povećava ukupnu fiskalnu nestabilnost. Predloženi Zakon o visini stope zatezne kamate slabi osnovne mehanizme naplate javnih prihoda i sistemski nagrađuje neodgovornost - naveo je Peštek.
