Dvije ključna stvari su ostale upečatljive u odnosu na potpisivanje ovog Sporazuma koji donosi Bosni i Hercegovini priliku za diversifikaciju izvora nabavke plana umjesto trenutne apsolutne zavisnosti od Rusije: brzina kojom je urađen dio koji se ticao zakonskih procedura pod vrlo žustrim ritmom administracije SAD-a i još uvijek nedovoljno poznati odgovori na brojna pitanja koja se tiču ovog projekta. O ovome, odnosu EU prema ovom projektu, državnoj imovini te zašto je zaustavljen EU put Bosne i Hercegovine razgovarali smo u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' sa Harisom Plakalom, generalnim sekretarom Evropskog pokreta u BiH:
Znamo da je bilo puno turbulencija u vezi sa Južnom interkonekcijom i ostaje da se vidi šta će biti u narednom periodu jer je ostalo puno nejasnih detalja. Jedan od njih je i pitanje državne imovine. Znajući trenutne okolnosti i nespremnost da se na državnom nivou usvajaju i manje kompleksni zakoni, ne mislim da možemo očekivati rješavane pitanja u vezi sa državnom imovinom u ovom sazivu Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, sumnjam da će trenutni visoki predstavnik za to pitanje koristiti Bonske ovlasti. Znajući da je ovo i izborna godina i da su se globalno promjenio način donošenja odluka, kao i da su SAD ovdje prisutne samo kroz važne energetske projekte, ne mislim da ćemo vidjeti neku podršku da visoki predstavnik sam riješi pitanje državne imovine. Dakle, gledajući kako se parlamentarci odnose prema manje važnim pitanjima, ne mislim da unutar bh. politčke scene može sada biti postignuta saglasnost za rješavanje pitanja državne imovine, smatra Plakalo, te komentariše i posjetu generanog sekretara Vijeća Evrope BiH:
Vijeće Evrope je odvojena institucija od EU ali smo kao njen punopravni član dužni da ispoštujemo sve što su naše obaveze posebno u smislu ispunjavanja sudskih presuda, kao i svim drugim preporukama. Sada imamo situaciju da u ladicama možemo naći veliki broj presuda Evropskog Suda za ljudska prava. Bez njihovog ispunjavanja nećemo postati članica EU. Fokus je i dalje na onome što kaže EU ali je ova posjeta generalnog sekretara Vijeća Evrope također dobrodošla. Mislim da smo mi majstori da nazadujemo i u onome što nam je dato kao pro bono. Dobili smo priliku da dobijemo pregovore ukoliko usvojimo pet zakona ali ništa nakon toga nismo vidjeli niti smo uradili. Mi smo sad ponovo u opasnosti da zbog Moneyvala sami sebe izoliramo. Sve to zbog neusvajanja tri zakona koji su vrlo bitni u EU a koji se tiču borbe protiv pranja novca i borbe protiv terorizma. Mi zbog toga možemo doći i u probleme povlačenja sredstava iz EU ako smo na toj listi. Ja moram reći da svi ljudi u Brisleu znaju sve pšta se dešava u BiH i ko je odgovoran ali ne mogu oni usvajati zakone onih koji su trenutna aktuelna večina i čiji je to posao, oporo konstatuje Plakalo.
Generalni sekretar Evropskog pokreta Haris Plakalo posebno dramatičnim vidi izostanak reakcije delegata SNSD-a i HDZ-a u odnosu na usvajanje tri važna zakona koji bi sprječili dolazak BiH na sivu listu 'Moneyval'-a:
Ukoliko završimo na sivoj listi Moneyval-a zbog SNSD-a, to se neče ticati samo SNSD-a, nego svih građana uključujući i građane u RS jer će sve u finansijskom svijetu postati teže: i uplate i isplate u i iz BiH. Može se sa priličnom sigurnošću reći i da dovodimo upitanje i gubitak novca predviđenog iz Plana rasta jer zemklje koje su na sivoj listi Moneyval-a ne mogu primati sredstva iz EU.Naravno, potrebno je ponoviti da je BiH strateški vrlo važna za EU, tu se ne trebamo potcjenjivati. Pa mi i dobivamo neke pro bono statuse da bi nam se dokazalo da nas žele. Ipak, mi ne možemo preskočiti Kopenhaške kriterije koji su temelj pristupa EU. Ne mogu oni za nas donositi potrebne zakone. Mislim i da EU želi BiH ali ne želi da ponavljaju greške zemalja koje su možda ušle prije nas, kao na primjer Mađarske. Oni ne žele da vide ponovo tu grešku sa BiH. Ja mislim da su i 2025 i 2026 izgubljene godine u odnosu na EU put BiH, a od marta 2024 nismo imenovali glavnog pregovarača kada smo dobili uslovno status za početak pregovora. Mi zaista objektivno ne možemo reći da smo napravili bilo kakav ozbiljan napredak. Mi nismo ispunili krucijalne stvari a to su donošenje zakona iz oblasti pranja novca, pravde, ekonomije . Mi recimo nemamo državni Zakon o gasu a donosimo Zakon o izgradnju Južne interkonekcije. Potpisani Sporazum je naravno dobrodošao ali ćemo se morati ponašati prema regulativama koje su propisane EU i to ćemo morati primjeniti u svim projektima, poput ovog kao što je Južna interkonkcija. To su ugovorom preuzete obaveze, naglašava Plakalo.
Svakako pogledajte cijeli razgovor sa generalnim sekretarom Evropskog pokreta u BIH Harisom Plakalom.