Izborna noć u Mađarskoj završila je dramatičnim političkim preokretom. Nakon 16 godina vlasti, premijer Viktor Orbán doživio je težak i lični politički poraz. Njegov protivnik, lider stranke TISZA Péter Magyar, osvojio je dvotrećinsku većinu u parlamentu i time otvorio potpuno novo poglavlje u političkoj istoriji zemlje.
Piše: Akademik prof. dr. Adamir Jerković / Bošnjaci.net
Za mene taj ishod nije bio iznenađenje. Prije više od godinu dana u sarajevskom dnevniku Oslobođenje jasno sam napisao da se Orbánov sistem nalazi u dubokoj političkoj krizi i da bi izbori mogli označiti kraj jedne epohe. Tada je to mnogima izgledalo pretjerano. Danas je očito da se radilo o političkoj procjeni koja je pogodila suštinu događaja. Poraz je bio toliko snažan da je izazvao političke potrese daleko izvan mađarskih granica.
Geopolitički šok nakon Orbánovog poraza. Orbánov poraz ostavio je bez daha tri politička centra koja su godinama računala na Budimpeštu kao važnog saveznika: Moskvu, Washington i Beograd.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je jednog od najpouzdanijih partnera unutar Evropske unije. Orbán je godinama igrao ulogu političkog amortizera za ruske interese u Evropi, često blokirajući sankcije ili usporavajući evropske odluke vezane za rat u Ukrajini. Sličan politički udarac doživjela je i administracija američkog predsjednika Trumpa, koja je u Orbánu vidjela ključnog ideološkog saveznika u Evropi. Tokom kampanje američki potpredsjednik Vance otvoreno je dolazio u Budimpeštu da podrži Fidesz, ali ta podrška pokazala se kontraproduktivnom. U mađarskoj javnosti počeo se stvarati dojam da je Orbán važniji Washingtonu i Moskvi nego vlastitim biračima.
Nasuprot tome, u Bruxellesu je zavladalo vidljivo olakšanje. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen odmah je poručila da se Mađarska vraća evropskom putu. U Kijevu je predsjednik Volodymyr Zelenskyy pozdravio rezultat jer će Budimpešta sada teže blokirati evropsku pomoć Ukrajini.
Posljedice za Balkan. U Sarajevu se Orbánov poraz doživljava kao političko olakšanje. Tokom proteklih godina Budimpešta je često podržavala političke projekte koji su destabilizirali Bosnu i Hercegovinu. Posebno je važna činjenica da je mađarski premijer bio jedan od najvažnijih međunarodnih pokrovitelja politike Milorad Dodik, a pokušaj federalnog premijera Nikšića (SDP) i predsjednka Vijeća ministara Krišto (HDZ) da „primame“ Orbána u junu 2023. Tokom posjete Sarajevu pokazao se kao neuspješan i neosmišljen. Mađarska je stalno bila u vezi sa Dodikom i otvoreno neprijateljski usmjerena prema Sarajevu, a posebno prema Bošnjacima. Sada nakon ovog poraza Vikotra Orbána, srpski secesionista Dodik gubi jednu od svojih najvažnijih spoljnopolitičkih poluga u Evropskoj uniji. To ne znači da će problemi BiH nestati preko noći, ali znači da je uklonjen jedan od najglasnijih evropskih zaštitnika politike koja je često bila praćena islamofobnim narativima o Bosni i Bošnjacima.
Istovremeno, ovaj rezultat predstavlja i politički udarac za predsjednika Srbije Aleksandar Vučić, koji je godinama gradio bliski politički savez s Orbánom.
Očajnička politička epizoda jednog gubitnika. Samo nekoliko dana prije izbora u Mađarskoj iskrsnuo je incident na granici Srbije i Mađarske, kod Kanjiže, gdje je navodno pronađen eksploziv u blizini gasovoda. Dramatične slike helikoptera, dronova i specijalnih jedinica izgledale su kao scena iz političkog trilera. U tom trenutku upozorio sam da bi se moglo raditi o operaciji pod lažnom zastavom – klasičnom false flag pokušaju dramatizacije političke situacije pred izbore. Mađarski istraživački novinari su već ranije upozoravali na mogućnost takvog scenarija. Takve političke predstave nisu rijetkost u sistemima koji se dugo nalaze na vlasti. Kada režim počne proizvoditi krize kako bi mobilizirao birače, to je najčešći znak da se politički ciklus približava kraju. Izborni rezultat pokazao je da ni takve metode nisu mogle zaustaviti političku promjenu.
Šta sada čeka Mađarsku. Pobjeda Pétera Magyara otvara ogromna očekivanja, ali i ogromne izazove. Nova vlada morala bi po mom mišljenju obnoviti vladavinu prava, deblokirati zamrznuta evropska sredstva, pokrenuti borbu protiv korupcije, smanjiti energetsku zavisnost od Rusije. Sve to neće proći bez političkih potresa. Mađarska ekonomija godinama je bila duboko povezana s ruskim energetskim sistemom i promjena tog modela neće biti jednostavna. Magyar, međutim, nije radikalni liberalni reformator. Njegova politika ostaje nacionalno-konzervativna u mnogim pitanjima. Posebno u migracionoj politici vjerovatno neće biti velikog zaokreta. Ovi izbori nisu samo smjena vlasti u jednoj državi. Oni predstavljaju potencijalni strateški zaokret cijele srednje Evrope. Mađarska sada ima priliku da se ponovo snažnije „uglavi“ u evropskim strukturama i da postepeno napusti politiku „cinclanja“ između Bruxellesa i Moskve. Ako se to zaista dogodi, izborna pobjeda Pétera Magyara mogla bi se pokazati kao jedan od najvažnijih političkih događaja u Evropi ove godine.
Za mene lično ostaje i mala profesionalna satisfakcija Još prije više od godinu dana najavio sam kraj Orbánova političke ere. Izborna noć u Budimpešti samo je potvrdila ono što se već dugo moglo naslutiti ‒ da se i najduže političke vladavine na kraju sudare s granicama vlastite moći.