Njemačka traži da se odluka donese konsenzusom, dok Turska insistira da se ovlaštenja koja proizlaze iz tzv. „bonskih ovlasti“ ne umanjuju niti mijenjaju. Diskusije o ovom pitanju bit će nastavljene na sutrašnjem samitu EU, koji će biti održan u Tivtu.
O svemu tome razgovaramo s profesorom Vahidinom Preljevićem, koji komentira nemogućnost dogovora članica PIC-a:
Čini se da će izbor visokog predstavnika ipak potrajati najmanje do kraja ovog mjeseca. Ja sam skeptičan da će i do kraja juna biti imenovan novi visoki predstavnik, osim ukoliko se u međuvremenu ozbiljno ne približe stavovi SAD-a i EU, odnosno većeg dijela Evropske unije. Mi, dakle, sada svjedočimo jednoj vrsti raskola Zapada po pitanju Bosne i Hercegovine. Taj raskol postoji i očigledan je i mimo pitanja vezanih za BiH i visokog predstavnika, ali sada, možda prvi put nakon dužeg vremena, imamo zaista ozbiljan sukob — ne samo s Rusijom, koja je istupila iz OHR-a, nego i unutar same zapadne sfere. To je pitanje kojim bismo se trebali pozabaviti, ali se bojim da nemamo strategiju za to, kao što je nismo imali ni ranije. Kada je u BiH biran posljednji visoki predstavnik, mi nismo imali nikakvog udjela u tome, za razliku od Zagreba, koji je, očito, na ovaj ili onaj način bio uključen u taj proces, makar na nižem nivou, odnosno u formuliranje njegove agende. To je već poznata činjenica. Sada ni odlazak ovog posljednjeg visokog predstavnika ponovo nema veze s nama. Govorim o tzv. probosanskom političkom faktoru. Mi nismo imali udjela u njegovom izboru, niti u njegovom odlasku, dok je u njegovom odlasku određeni utjecaj imao Milorad Dodik i vrh SNSD-a“, napominje profesor Preljević i dodaje razloge pomalo iznenadnog odlaska još uvijek aktuelnog visokog predstavnika:
Dakle, da budemo jasni — Dodik je izlobirao za sebe i interese svoje političke strukture, a mi smo godinama svjedočili verbalnim sukobima između Dodika i Schmidta. Iz tog sukoba Milorad Dodik je, barem u ovom smislu, izvojevao pobjedu jer je uspio ishodovati odlazak Christiana Schmidta, ali je istovremeno poražen od institucija Bosne i Hercegovine. To ima veze i s odlukom samog Schmidta, kada je vidio da više nema podršku kakvu je imao ranije. Tada se odlučio na ostavku. Moguće je i da je kalkulirao s ovim scenarijem — da neće biti brzog izbora novog visokog predstavnika, pa da ostane u tehničkom mandatu. Mi smo, uostalom, zemlja tehničkih mandata“, naglašava profesor Preljević, ističući da ne bi bio iznenađen da tokom 'tehničkog mandata' Christian Schmidt nametne zakon o državnoj imovini, iako to smatra malo vjerovatnim.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne opservacije i analize odnosa međunarodne zajednice ne samo prema Bosni i Hercegovini nego i prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.