Za mnoge građane Bosne i Hercegovine ona danas predstavlja simbol zajedništva, identiteta i ljubavi prema domovini.
Dok navijači naše nogometne reprezentacije tokom velikih sportskih takmičenja pripremaju glasnice za bodrenje svojih Zmajeva, s tribina i iz navijačkih zona često se čuje pjesma koja je prerasla u istinsku tradiciju. Riječ je o legendarnim "Ljiljanima", pjesmi koja je postala svojevrsna neslužbena himna Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je da je pjesma nastala bez ikakvih političkih ili patriotskih namjera. Kada je kompozitor i tekstopisac Nazif Gljiva napisao "Ljiljane", a Halid Bešlić ih uvrstio na istoimeni album objavljen 1991. godine, niko nije mogao pretpostaviti kakvu će simboliku ova numera kasnije dobiti. Sam Bešlić je više puta isticao da je pjesma izvorno bila posvećena dvjema djevojkama: Ljiljani i Dragani.
Objavljena u periodu velikih političkih previranja na prostoru bivše Jugoslavije, pjesma je vrlo brzo dobila drugačije značenje među građanima Bosne i Hercegovine. Riječ "ljiljani" prestala je označavati samo cvijet ili žensko ime te je postala sinonim za domovinu, identitet i zajedništvo.
Tome je svakako doprinijela i činjenica da ljiljan zauzima posebno mjesto u bosanskohercegovačkoj historiji.
Bosanski, odnosno zlatni ljiljan, koristi se još od srednjeg vijeka. Njegovi motivi nalazili su se na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih porodica, stećcima i drugim historijskim artefaktima. Posebnu važnost ovaj simbol je dobio tokom vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića, čija je dinastija ljiljan koristila kao svoje prepoznatljivo obilježje.
Historičari navode različite teorije o porijeklu ljiljana na ovim prostorima. Prema jednoj, simbol je povezan s ugarsko-anžuvinskim kraljevstvom, dok druga ističe njegovu direktnu povezanost sa srednjovjekovnom tradicijom i Crkvom bosanskom.
Bez obzira na različita tumačenja, zlatni ljiljan se danas smatra jednim od najprepoznatljivijih autohtonih simbola Bosne i Hercegovine. U prilog tome govori i postojanje posebne endemske vrste cvijeta poznate pod nazivom Lilium bosniacum (bosanski ljiljan).
Nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine, grb sa zlatnim ljiljanima ponovo je postao službeni državni simbol. Nalazio se na zastavi Republike Bosne i Hercegovine, kao i na obilježjima Armije RBiH.
Iako je 1998. godine državna zastava zamijenjena današnjim dizajnom nakon političkog dogovora predstavnika tri naroda, ljiljan je ostao duboko urezan u svijest građana. On se i danas aktivno koristi u kulturnim, sportskim i svečanim prilikama, kao i na grbovima pojedinih općina i kantona.
Upravo zbog te snažne historijske i emotivne povezanosti, Halidova pjesma je trajno prerasla okvire obične ljubavne balade. Danas se "Ljiljani" s ponosom pjevaju na sportskim terenima, proslavama i okupljanjima širom zemlje i dijaspore. Iako nikada nisu proglašeni službenom himnom, za mnoge Bosance i Hercegovce "Ljiljani" su pjesma koja budi najdublje emocije, podsjeća na zajedničku prošlost i simbolizira pripadnost domovini.