Nedjelja je trebala postati dan odmora. Dan bez gužvi među rafama, bez kasi koje neprestano zvone i bez radnika koji vikend provode pod fluorescentnim svjetlima trgovina. Tako je barem zamišljena zabrana rada nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ali nekoliko mjeseci kasnije, stvarnost izgleda potpuno drugačije.

Od Hercegovine do Tuzle, od Kaknja do Zenice i Gračanice, sve je više trgovina koje nedjeljom ponovo otvaraju vrata. Negdje tiho i bez velike pažnje, negdje potpuno javno. Kupci ulaze, kese se pune, a pitanje koje se sve glasnije postavlja jeste – da li je zakon izgubio smisao prije nego što je zaista zaživio?

“Više se isplati platiti kaznu nego zatvoriti radnju”

Među poduzetnicima raste osjećaj nepravde i nesigurnosti. Oni koji poštuju zakon tvrde da gube promet, dok konkurencija radi gotovo bez posljedica.

Benjamin Hekić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika BiH, kaže kako su se trgovci na početku plašili visokih kazni, ali da se situacija sada mijenja.

Od kraja 2024. to se poštovalo, jer su se trgovci bojali otvoriti trgovinu zbog visokih kazni. Zakon ostaje isti, ali sada se ljudima vjerovatno više isplati platiti kaznu nego zatvoriti trgovinu na taj dan. Hercegovina, Kakanj, Zenica, Gračanica, Tuzla... svugdje su otvarali trgovine, što je jasan dokaz koliko je ova odredba besmislena - kaže Benjamin Hekić, prenosi Večernji.

Sve više vlasnika radnji procjenjuje da im je finansijski prihvatljivije platiti eventualnu kaznu nego izgubiti cijeli vikend prometa. Upravo zato, tvrde iz Udruženja, zabrana rada nedjeljom polako postaje pravilo koje važi samo za neke.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Kupci samo odlaze dalje

Dok su jedni zaključavali radnje, drugi su profitirali.

Građani su vikendom počeli kupovati tamo gdje zabrana ne postoji, u bh. entitetu RS, pograničnim gradovima ili susjednim državama. Male porodične trgovine u Federaciji BiH posebno osjećaju posljedice jer nemaju snagu velikih sistema koji lakše podnose gubitke.

U mjestima blizu entitetskih linija razlika je postala posebno vidljiva. Kupci odlaze nekoliko kilometara dalje kako bi obavili kupovinu, a novac koji je ostajao lokalnim trgovinama sada završava u drugim sredinama.

Orašje kao simbol nejednakosti

Posebnu pažnju izazvalo je Orašje, koje je izuzeto od zabrane rada nedjeljom. Prema tvrdnjama Udruženja, promet u tom gradu značajno je porastao, dok su druge općine ostale bez iste mogućnosti.

Zbog toga među privrednicima raste osjećaj da pravila nisu jednaka za sve. Pitanje koje se sve češće čuje nije više samo “treba li raditi nedjeljom”, nego i “zašto jedni smiju, a drugi ne”.

Između prava radnika i opstanka trgovaca

Rasprava o radu nedjeljom odavno više nije samo ekonomsko pitanje.

Za jedne je nedjelja pravo radnika na odmor, vrijeme provedeno s porodicom i pokušaj da se vrati granica između privatnog života i posla. Za druge je to pitanje opstanka, posebno u vremenu visokih troškova, inflacije i sve manje kupovne moći građana.

Negdje između tih suprotstavljenih stavova ostali su mali trgovci i radnici koji svakodnevno pokušavaju pronaći ravnotežu između zarade i života.

A dok se zakon formalno i dalje ne mijenja, praksa na terenu pokazuje nešto drugo, nedjelja u Bosni i Hercegovini više nije jednako tiha kao nekada.