U zgradi Bavarskog ministarstva unutrašnjih poslova u Minhenu predstavljena je Zajednička deklaracija Bavarskog foruma za dijalog religija i integraciju, dokument koji okuplja vodeće predstavnike vjerskih zajednica, nauke i civilnog društva oko zajedničkih vrijednosti demokratije, ljudskog dostojanstva, slobode vjere, međusobnog poštovanja i mirnog suživota.
Forum je pokrenulo Ministarstvo unutrašnjih poslova i integracije Bavarske, a deklaracija je rezultat višemjesečnog zajedničkog rada predstavnika gotovo svih većih vjerskih zajednica u Bavarskoj.
Zajedno s ministrom unutrašnjih poslova i integracije Bavarske, Joachimom Herrmannom, te predstavnicima Katoličke i Evangeličke crkve, Jevrejske zajednice, pravoslavnih crkava i drugih vjerskih zajednica, muslimane je na ovom značajnom događaju predstavljao hafiz Benjamin Idriz, imam Islamske zajednice Penzberg, koja djeluje u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.
Deklaracija jasno potvrđuje da religijske zajednice djeluju u okviru slobodnog demokratskog ustavnog poretka Savezne Republike Njemačke i Ustava Bavarske te naglašava njihovu odgovornost u jačanju društvene kohezije, integracije i kulture mira. Posebno ističe zaštitu bogomolja, promicanje međusobnog upoznavanja, dijaloga i saradnje kao temeljnih pretpostavki za izgradnju povjerenja u pluralnom društvu.
Posebnu težinu ima činjenica da je po prvi put u jednom dokumentu Bavarskog ministarstva unutrašnjih poslova uvršten i pojam „Muslimfeindlichkeit“ (mržnja prema muslimanima), uz jasnu osudu antisemitizma, rasizma i svih drugih oblika mržnje, diskriminacije i netrpeljivosti. Istovremeno, potpisnici su se zajednički obavezali na suprotstavljanje ekstremističkim ideologijama, vjerskom fundamentalizmu, govoru mržnje i huškanju.
U svom obraćanju hafiz Benjamin Idriz ocijenio je ovu inicijativu jedinstvenom u Njemačkoj te deklaraciju nazvao „Manifestom povjerenja“ i prekretnicom za međureligijski dijalog u Bavarskoj. Naglasio je da u vremenu sve dubljih društvenih podjela upravo dijalog predstavlja put ka međusobnom razumijevanju i zajedničkoj odgovornosti.
Posebno je govorio o Srebrenici kao trajnoj opomeni čovječanstvu, podsjećajući da genocid nije počeo oružjem, nego mnogo ranije – mržnjom, predrasudama i dehumanizacijom. U znak sjećanja na žrtve genocida nosio je srebrenički cvijet, simbol sjećanja, dostojanstva i zajedničke odgovornosti da se takvo zlo nikada i nigdje više ne ponovi.
Polazeći od kur’anske poruke da je Bog ljude stvorio različitim narodima i zajednicama „da bi se međusobno upoznavali“, istakao je da različitost nije prijetnja, nego Božija volja i prilika za međusobno obogaćivanje. Upozorio je i na današnju kulturu rasprava u kojoj cilj često nije razumjeti drugoga, nego ga pobijediti. Društvo koje prestane slušati i učiti od drugih, rekao je, osuđeno je na stagnaciju.
Svoju poruku sažeo je riječima:
Dijalog nije strategija. Dijalog je moralna obaveza.
Zaključio je da ova deklaracija nije kraj, nego početak jednog procesa iz kojeg trebaju nastati novi susreti, veće međusobno povjerenje i otpornije društvo, sposobno da u različitosti prepozna svoju snagu, a ne svoju slabost.