Američki državni sekretar Marco Rubio osvrnuo se na stanje u Bosni i Hercegovini tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.
Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Keitha Selfa, koja su se ticala širenja NATO-a, situacije na Kosovu i uloge visokog predstavnika u BiH, Rubio je pokazao zavidnu upućenost u situaciju na Zapadnom Balkanu te otkrio u kojem pravcu će ići američka podrška.
"Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji", izjavio je Rubio.
Osim pitanja imenovanja, Rubio je poslao i jasnu poruku o stavu Washingtona kada je u pitanju teritorijalni integritet i sigurnost Bosne i Hercegovine.
"Mimo toga, ostajemo angažovani na ovoj temi, kao što ste istakli, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba tamo, bilo kakva podjela, seceija ili stvari te prirode koje bi stvorile dalji konflikt", naglasio je američki državni sekretar, prenosi Klix.
PIC u Sarajevu i stvarna bitka iza zatvorenih vrata
Rubijeva izjava dolazi u presudnom trenutku. U Sarajevu je u toku dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o nasljedniku trenutnog šefa OHR-a.
Iako Rubio nije izgovorio puno ime, jasno je da se misli na Antonija Zanardija Landija, 76-godišnjeg iskusnog italijanskog diplomatu. Uz njega, kao glavni kandidati pred članicama Upravnog odbora PIC-a spominjali su se Rene Troccaz i William Ruger.
Ipak, kako smo ranije pisali, rasprava o imenima, koliko god bila atraktivna za javnost, nije glavna i suštinska bitka koja se vodi na sjednici PIC-a. Najviše rasprave izaziva pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno slobode u djelovanju, korištenju Bonskih ovlasti i potrebi za intervencijama u domaću političku situaciju.
SAD vs. Evropa: Kako vide budućnost OHR-a?
Kada ambasadori i politički direktori država članica sjednu za stol, glavno pitanje je kako bi trebao izgledati mandat visokog predstavnika u narednih nekoliko godina. Upravo se tu ogleda suštinsko razilaženje između SAD-a i zemalja Evrope.
Washington na OHR u narednom periodu gleda kao na "praznu ljušturu", odnosno tranzicijsku fazu koja bi na kraju kulminirala izmještanjem ili gašenjem ovog ureda. Jedino što Amerikance u ovom trenutku istinski zanima jeste rješavanje pitanja državne imovine, kako bi se krenulo u implementaciju strateškog projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija. Mimo toga, SAD na OHR sve više gledaju kao na teret.
S druge strane, evropske zemlje na OHR gledaju kao na "nužno zlo". U Briselu i ključnim evropskim prijestolnicama su svjesni da se OHR trebao ugasiti, ali da za to još uvijek nisu stvoreni uslovi. Misija zbog koje je ova institucija osnovana još nije završena, a odlazak prije ispunjenja ciljeva mogao bi biti izrazito negativan po stabilnost BiH.
Dakle, dok su informacije u javnosti uglavnom fokusirane na imena, djelovanje budućeg visokog predstavnika, pa i samog italijanskog kandidata kojeg podržava SAD, zavisit će od konsenzusa velikih sila. Odgovor na pitanje koji je blok unutar PIC-a prevladao, dobit ćemo tek kroz djelovanje novog visokog predstavnika u prvih nekoliko mjeseci njegovog mandata.