Ispred zgrade OHR-a u Sarajevu danas su održani protesti građana uoči sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi se moglo razgovarati o važnim političkim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine, uključujući i izbor novog visokog predstavnika.
Kako navode, okupljanje predstavlja poziv da se glas građana ozbiljnije uzima u obzir prilikom donošenja odluka o Bosni i Hercegovini, umjesto da se o njenoj budućnosti odlučuje bez šireg društvenog dijaloga.
Prisutnima su se obratili predstavnici akademske zajednice, civilnog društva i javnog života, među kojima su bili Sahudin Kačar, Marijela Marijeta Hašimbegović, Enver Halilović, Maida Šljivić Mahovkić, Azra Zornić i Fuad Džidić. Njihove poruke bile su usmjerene na zaštitu državne imovine, očuvanje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države te protivljenje svakom pokušaju slabljenja institucija koje garantuju provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Čovjek, ako nije suveren i ako nema slobodu, nema ni bogatstvo, jer sloboda je najveće bogatstvo - poručila je jedna od učesnica protesta.
Među okupljenima se obratio i Sahudin Kačar, koji je govorio o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ulozi Dejtonskog sporazuma i potrebi za dubljim reformama koje bi omogućile funkcionalniju i demokratskiju državu. Poručio je da građani ne traže ništa više od standarda koje imaju zemlje Evropske unije.
Međunarodni sudovi utvrdili su istinu o genocidu, ali te presude nisu dovele do uklanjanja ratnih politika. Kako je moguće da se od građana Bosne i Hercegovine traži da ispune evropske standarde, dok se sistem urušava? Kako je moguće da se blokiraju reforme, a da izostaje reakcija onih koji imaju mandat da štite ciljeve Bosne i Hercegovine?
Ne tražimo više od onoga što imaju države Evropske unije. Tražimo državu u kojoj će mladi ostajati, Bosnu i Hercegovinu koja će biti moderna, demokratski razvijena i uređena država.
Marijela Margeta Hašimbegović istakla je da skup šalje jasnu poruku i da učesnici ne žele ostati nijemi dok se, kako je navela, odlučuje o sudbini države. Istakla je da okupljeni predstavljaju „lice otpora“ te da ih historijsko iskustvo obavezuje da se suprotstave, kako tvrdi, procesima koji ugrožavaju Bosnu i Hercegovinu.
U vašim očima vidim jedan neustrašivi prkos. Ovaj skup će poslati jasnu i nedvosmislenu poruku da nećemo nijemo stajati dok se kroji sudbina naše zemlje. Neka to znaju svi koji se bave krojenjem naše sudbine. Ono što vidim jeste lice otpora. Mogu slobodno reći da nas historijske činjenice podsjećaju da nećemo nijemo šutjeti pred okolnostima koje ruše našu zemlju.
Preživjeli smo najveća stradanja i nećemo pristati na komadanje Bosne i Hercegovine. Svjedočimo napadima na Ustavni sud, relativizaciji državne imovine, šuma, rijeka i zemlje. Zato s ovog mjesta poručujemo: tražimo dosljednu primjenu bonskih ovlasti. OHR treba ostati sve dok Ustav ne postane istinski građanski.
Enver Halilović, član Predsjedništva Kruga 99, obratio se građanima sa riječima da je „odlazak Christiana Schmidta“ neminovan te mu je uputio ironičnu poruku „sretan put Christianu Schmidtu“.
U svom obraćanju govorio je i o ulozi PIC-a i OHR-a, navodeći da se iza zahtjeva za njihovim zatvaranjem i izmještanjem, prema njegovom mišljenju, kriju politički ciljevi usmjereni ka stvaranju „tri države na teritoriji Bosne i Hercegovine“.
Konačno odlazi Christian Schmidt. Sretan put Christianu Schmidtu.
Ko traži zatvaranje i izmještanje PIC-a? Oni koji žele lakše ostvariti ciljeve stvaranja tri države na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ukidanje OHR-a objektivno nije moguće dok se ne promijeni kolonijalni, etnički ustav. Pitanje jedinstva i nedjeljivosti državne teritorije bit će prvo pitanje za novog visokog predstavnika, ko god to bude. Entiteti i kantoni imaju teritorije samo kao administrativni prostor. Bosna i Hercegovina je teritorijalno jedinstvena od srednjeg vijeka do danas, odnosno do Dejtonskog sporazuma i ustavnog uređenja koje je iz njega proizašlo.
Maida Šljivić Mahovkić okupljenim je poručila da se, domovina nalazi u trenutku koji se može opisati kao kulminacija opsadnog stanja.
Istakla je da zemlja nije pod opsadom tenkova, već politika koje, prema njenim riječima, imaju za cilj slabljenje i urušavanje države.
Naša domovina nalazi se u trenutku koji možemo nazvati kulminacijom opsadnog stanja. Nije pod opsadom tenkova, ali jeste pod opsadom politika koje žele oslabiti i uništiti državu. Nama ne treba visoki predstavnik koji će instrukcije dobijati iz Beograda, Zagreba ili Moskve.
Oštro se protivimo svakom pokušaju slabljenja ovlasti OHR-a ili njegovog izmještanja iz Sarajeva. Pitanje državne imovine za nas je crvena linija. Teritorija Bosne i Hercegovine jedinstvena je i nedjeljiva već stoljećima. Ako se državi oduzme ili podijeli teritorija, ona prestaje postojati u obliku u kojem je priznata u Ujedinjenim nacijama.
Azra Zornić poručila je da okupljeni nisu protiv PIC-a, ali da „njihovo mora da se pika“. Istakla je da se, kako navodi, građanima oduzima dostojanstvo te da se pred očima javnosti odvija „državni udar u sporom tempu“ kroz pitanje državne imovine.
Mi nismo protiv PIC-a, ali naša mora da se pika. Danas ovdje stojimo zato što nam se oduzima ono najvažnije – naše dostojanstvo. Pred našim očima odvija se svojevrsni državni udar u sporom tempu, kroz pitanje državne imovine.
Pokušava nam se oduzeti ne samo pravo glasa, već i materijalna osnova države, i to djelovanjem domaćih aktera uz podršku pojedinih stranih diplomata. Plan je da se smanje ovlasti visokog predstavnika, dok lokalne političke elite blokiraju svaki zakon koji bi donio više demokratije i funkcionalnosti.
Fuad Džidić govorio je o potrebi, kako je naveo, snažnijeg zajedničkog djelovanja u odbrani Bosne i Hercegovine i jačanju njene suverenosti.
Sada je došao trenutak da stanemo uz Bosnu i Hercegovinu, da stanemo u njenu odbranu i pokažemo odlučnost za slobodnu i suverenu državu.
Mi smo živi, još postojimo i nismo ugušeni u zarobljenoj državi. Borimo se i tražimo viziju za izlazak iz političke i društvene opsade u kojoj se nalazimo.
OHR je formiran 1995. godine s jasnim zadatkom – da zaustavi barbarizam i posljedice genocida te osigura provedbu mira.
Mi smo spremni graditi ovu zemlju. Gradili smo je nekada i gradit ćemo je ponovo. Ali skinite nam luđačku košulju i pustite ovaj narod da diše.
Otpor neće stati. Ovo je tek početak otpora.