Iako su neki silno željeli, sve je jasnije da Ured visokog predstavnika neće biti zatvoren, a kako bi i bio kada se za to još nisu stekli uvjeti. To je, podsjećamo, program 5+2, odnosno pet ključnih ciljeva i dva uvjeta koja je Vijeće za provedbu mira postavilo pred Bosnu i Hercegovinu. Oni obuhvataju pitanja državne i vojne imovine, vladavinu prava, fiskalnu održivost i stabilnost. Sve su to i dalje goruća pitanja za koja nema ni naznaka rješenja. S druge strane, izvjesno je da visoki predstavnik Christian Schmidt odlazi s ove pozicije. Uglavnom neće ostati upamćen po dobrim potezima. Na njegovo mjesto na jesen bi, po prvi put, mogla biti postavljena žena.

Christian Schmidt je njemački političar koji je na poziciji visokog predstavnika od augusta 2021. godine, kada je tu dužnost naslijedio od Austrijanca Valentina Inzka. Obilato je koristio bonske ovlasti, po čemu će najviše i ostati upamćen, naročito u poređenju s kolegom Inzkom. Međutim, pojavile su se i kontroverze u vezi s njegovim odlukama. Ostao je upamćen po izmjenama Izbornog zakona i to u noći izbora, što se do tada nikada nije dogodilo. Nakon toga građani su se pobunili, a bilo je jasno da je njegova odluka bila po volji HDZ-a BiH i Hrvatske, tačnije Vlade Republike Hrvatske. Danas građani ne hvale njegov rad.

Ništa nije uradio konkretno za Bosnu i Hercegovinu i nije se pokazao kao autoritet, tako da mu ja želim sretan put i ne mora više dolaziti, čak ni u prijateljsku posjetu - kazao je jedan Sarajlija.

Drugi mladi Sarajlija kaže da je definitivno imao kontroverze u svojim odlukama, i to u momentima kada to BiH nije trebalo.

Neki od naših sagovornika iz ankete kazali su kako je aktuelni visoki predstavnik pokazivao određene pristranosti koje nisu primjerene njegovoj funkciji. Građani poručuju da je mogao uraditi više nego što jeste.

Mnogi se pribojavaju poteza po uzoru na njegovog prethodnika, koji je u posljednjim trenucima svog mandata nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida. Tako bi i visoki predstavnik Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona, i to po volji Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, što bi unazadilo Bosnu i Hercegovinu u odnosu na odluke Valentina Inzka.

Da Christian Schmidt odlazi s pozicije visokog predstavnika već je poznato, no ono što još nije jeste njegov nasljednik, odnosno nasljednica. Očekuje se više kandidata, a interesovanje su pokazale Italija i Velika Britanija. Predstavnici Italije nikada nisu imali ovu poziciju u međunarodnoj zajednici. S druge strane, u javnost je izašlo potencijalno ime – Britanka Karen Pierce, koja je upoznata s političkom situacijom u BiH. Ona od februara prošle godine obnaša funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan i u okviru te dužnosti nedavno je održala sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, Borjanom Krišto, kada je istaknuto da je saradnja na svim poljima od obostranog interesa.

Karen Pierce je trenutno na respektabilnoj poziciji i sumnja se da bi je mogla napustiti, a nosi i titulu dame. Mnogi ocjenjuju poziciju visokog predstavnika vrlo nezahvalnom.

U periodu kada je djelovao, na čelu SAD-a bio je Joe Biden i dok su demokrate bile na vlasti koristio je u velikoj mjeri bonske ovlasti, dok to kasnije gotovo da nije radio. Iako SAD nisu protiv zatvaranja OHR-a, bili su prilično rezervisani prema samom Christianu Schmidtu - poručio je Amil Dučić, novinar i urednik Fokus.ba.

Britanci su već imali tu poziciju – obnašao ju je Paddy Ashdown, čiji se potezi ocjenjuju kao vrlo dobri za Bosnu i Hercegovinu. No, prije Velike Britanije interes za tu dužnost pokazali su Italijani.

Mi znamo da Christian Schmidt dolazi iz konzervativnih političkih krugova u Evropi, te da je bio prihvatljiv HDZ-u, vlastima Republike Hrvatske i određenim političkim opcijama u Evropi, što nije smetalo ni Miloradu Dodiku. Zbog toga se posljednjih dana spominje mogućnost da bi na čelo OHR-a mogao doći i Italijan - kazao je Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a.

Christian Schmidt s pozicije visokog predstavnika ne odlazi pod pritiskom drugih zemalja niti zato što se Njemačka povlači s ovih prostora, nego zato što je stekao uvjete za penziju. Njegov odlazak očekuje se nakon ovogodišnjih izbora, koji bi trebali biti održani 4. oktobra.