Otužno stojeći s listom papira u rukama sa kojega je čitao izvještaj o dvodnevnom zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt istakao je da je izvšena procjena stanja u pogledu Dejtona. Jedan od fokusa razgovora zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira bili su i priprema BiH za ovogodišnje Opće izbore te suštinska nefunkcionalnost institucija na državnom nivou, prvenstveno Doma naroda BiH koji je već duže vrijeme tokom aktuelnog mandata u blokadi, piše Stav.
Ono za što Schmidt tvrdi da su bile intenzivne konsultacije, suštinski su bile svađe između predstavnika zemalja Upravnog odbora PIC-a koje su završrile na dva politički različita fronta. Jedan je načelni dogovor da se razgovori u vezi sa imenovanjem novog visokog predstavnika nastave kako bi novi čelnik OHR-a bio imenovan do kraja juna. Drugi je pak onaj u kojem je iz Ambasade SAD-a nešto iza ponoći stiglo saooćenje kojim se tvrdi da je problem nastao zbog "evropskih podjela".
Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini - dio je saopćenja Ambasade SAD-a u BiH.
Kraj "dejtonske ere"
Ovakav narativ signalizira kraj "dejtonske ere" u kojoj su stranci, prvenstveno SAD i OHR, dominantno igrali ulogu arbitra, a BiH se sada nalazi u situaciji "plivaj ili potoni". Odgovornost se bez obzira na tajming odabira novog visokog predstavnika, prebacuje na domaće aktere i tromi briselski aparat, što u domaćem kontekstu često implicira tranziciju iz hronične političke krize u akutnu institucionalnu nestabilnost neizvjesnog ishoda.
Schmidt je izvještaj o dvodnevnoj sjednici pokušao predstaviti kao potvrdu jedinstva međunarodne zajednice u vezi sa budućnošću Bosne i Hercegovine i ulogom OHR-a. Međutim, sadržaj poruka koje su uslijedile nakon sastanka pokazuje da je stvarnost daleko složenija od slike koju je namjeravao prikazati.
Tvrdnja da postoji "opći konsenzus o ulozi OHR-a" teško se može uskladiti sa činjenicom da ni nakon intenzivnih razgovora nije postignut dogovor o njegovom nasljedniku, a o jedinstvenom stavu je još teže govoriti kada jedna od ključnih članica PIC-a, samo nekoliko sati nakon sastanka javno upozorava i najavljuje preispitivanje vlastite uloge u BiH. Zbog toga je Schmidtov nastup djelovao kao pokušaj da se prikriju pukotine unutar PIC-a koje su vidljivije no ikad.
Međunarodna zajednica više ne ostavlja utisak jedinstvenog autoriteta koji u našoj zemlji govori jednim glasom, a BiH se suočava sa situacijom u kojoj ni oni koji su godinama bili garanti dejtonskog poretka nemaju potpuno usaglašenu viziju njegovog daljeg razvoja, piše Stav.
Sada Schmidtove riječi o konsenzusu više zvuče kao politička želja nego kao precizan opis stanja među članicama PIC-a, a razlika između te dvije stvari mogla bi odrediti političku sudbinu Bosne i Hercegovine u godinama koje dolaze.
