Bosna i Hercegovina je na sivoj listi Moneyvala, još nije zvanično potvrđena informacija, ali sve je izvijesnija. Vlast je imala više od godinu dana da uradi niz reformi, a koje su u korist građanima, međutim minimalan napredak je urađen u odnosu na zadanih 70 stavki, istina među njima se ističu nekoliko koje vlast nije uradila. Imali su rok do februara ove godine, zatim je produžen rok koji nikad nije ispoštovan i zato cijena koja će se plaćati najmanje dvije godine je stroga provjera transakcija.

 

Bosna i Hercegovina dospjela je na sivu listu jer državna i dijelom federalna vlast nije uradila svoj dio zadatka. Nisu usvojeni na državnom nivou Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom. U isto vrijeme, Federacija je trebala uspostaviti registar stvarnih vlasnika kompanija. On predstavlja mehanizam za otkrivanje skrivenog vlasništva i sprečavanje finansijskih zloupotreba. Posljedice će najviše osjetiti privreda, ali neće zaobići ni građane, koji se susreću s međunarodnim transakcijama. 

„Ono što posljedično se može desiti to je da budu otežane transakcije u međunarodnom platnom prometu, da su pojačani strani zahtjevi, odnosno korespondentnih banaka prema bankama iz Bosne i Hercegovine prilikom obrade preko graničnih plaćanja i transakcija, znači može doći do povećanih administrativnih i operativnih troškova. To su sve okolnosti koje mogu utjecati posljedično na privredu, na privredne subjekte i građane, objasnio je Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Agencije za bankarstvo BiH

I ovoga puta pokušala je vlast u posljednjem trenutku nešto uraditi, pa je tako državni Dom naroda početkom prošlog mjeseca usvojio Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Ministar vanjskih poslova poručuje da su spasili BiH da ne ode na crnu listu, i to pismom koje je poslala predsjedavajuća Vijeća ministara.

“Registar je svakako od problemna, drugi je činjenica da se predstavnici SNSD-a nisu htjeli složiti s onim što je potpuno normalno i realno, a to je upravljanje oduzetom imovinom na nivou države. Nisu htjeli ni razgovarati o formiranju agencije koja bi imala zadatak da upravlja tom imovinom, poručio je Elmedin Konaković, NiP, ministar vanjskih poslova BiH.

Na crnu listu nije moguće doći, poručuju iz finansijskog sektora. Kako je objašnjeno, Bosna i Hercegovina ima pojedine zakonske okvire zbog kojih ne može na crnu listu, ali da bi bila skinuta sa sive, neophodna je i primjena zakona.

„Nama će biti isporučen akcioni plan od strane FATF-a gdje ćemo mi u okviru tog plana morati otkloniti slabosti koje su prepoznate u sistemu u predstojećem periodu. Znači i pored usvajanja zakona koje nismo usvojili do sada, ne gleda se samo usvajanje već se gleda i njihova praktična primjena, objasnio je direktor Sektora specijalističkog nadzora Agencije za bankarstvo BiH.

Dok BiH s jedne strane dospijeva na sivu listu, s druge strane se radi na tome da postane punopravna članica jedinstvenog područja plaćanja u eurima. Biti članica SEPA-e za prekogranične finansijske transfere znači drastično niže kamate, uplate u eurima bi bile brže i transparentnije i na koncu instant plaćanja bi trajala svega nekoliko sekundi. Međutim, sve je to pod znakom pitanja, jer teško je biti u isto vrijeme članica SEPA-e i dio sive liste.

 

Ovo nije prvi put da je Bosna i Hercegovina na sivoj listi, to iskustvo je imala od 2015. do 2018. godine. Skinuta je onda kada je urađen niz reformi, a trenutno bi se na toj listi mogla zadržati najmanje dvije godine.