Drugi maj 1992. godine, dan kada je život na trenutak stao, kada je utihnulo sve osim zvukova različite artiljerije. Drugog maja 1992. godine Sarajevo je doživjelo jedan od najdramatičnijih i presudnih dana u svojoj savremenoj historiji. Tog dana započeo je otvoreni oružani napad na grad, koji je u potpunosti pretvoren u ratno područje. Jedinice agresorske Jugoslovenske narodne armije (JNA), s drugim paravojnim formacijama, pokušale su zauzeti ključne državne institucije u centru grada.

Pokušali su s okolnih brda ući u Sarajevo, a posebno žestoki sukobi vođeni su oko zgrade Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, koje je napadnuto tenkovima, oklopnim vozilima i artiljerijom. Željeli su zauzeti tu zgradu i eliminisati rukovodstvo Republike BiH. Suprotstavili su im se hrabri, ali gotovo goloruki borci, patriote, prvenstveno pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, pripadnici policije Republike Bosne i Hercegovine i brojni drugi. Vodile su se žestoke borbe, a cijeli svijet obišla je slika zapaljenog tramvaja na Skenderiji, koji je bio možda i jedan od simbola početka rata. Tog dana zapaljena je i izgorjela zgrada Glavne pošte u Sarajevu.

Gađane su i druge važne tačke, uključujući zgradu Pošte, RTV-doma, hotel Holiday Inn i okolne objekte. Grad je bio izložen snajperskoj vatri i granatiranju s okolnih brda, čime je započela praksa koja će kasnije postati svakodnevica opsade. Građani Sarajeva zatečeni su napadima, mnogi su ostali zarobljeni u svojim domovima, bez struje, vode i sigurnih pravaca kretanja. Ostat će zarobljeni godinama, zarobljeni životom o kojem nisu ni sanjali, koji nisu htjeli.

Istog dana na Aerodromu Sarajevo zarobljen je predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, koji se vraćao iz Lisabona s međunarodnih pregovora. Da je Izetbegović zarobljen u kasarni Lukavica, saznalo se u dramatičnom telefonskom razgovoru za Dnevnik 2 TVSA. Zanijemjelo je tog trenutka Sarajevo, zanijemjela je cijela Bosna i Hercegovina. Dešavalo se ono što se dotad moglo gledati samo na televiziji, samo u filmovima. Mnogi svjetski scenaristi pozavidjeli bi na onome što se ovog puta dešavalo uživo. Vojne formacije odane legalnom rukovodstvu Republike Bosne i Hercegovine, kada su saznale da će predsjednik Izetbegović, umjesto da bude razmijenjen, biti odvezen ili do Aerodroma Sarajevo pa u Beograd ili da će ga likvidirati general Kukanjac, u dramatičnim dešavanjima presijecaju kolonu u Dobrovoljačkoj ulici i oslobađaju predsjednika Aliju Izetbegovića. General Kukanjac će ostati zapamćen po izjavi da je u Dobrovoljačkoj ulici poginulo šest pripadnika konvoja JNA.

Drugi maj 1992. godine smatra se početkom potpune opsade Sarajeva, koja će trajati gotovo četiri godine. Tog dana postalo je jasno da se kriza pretvorila u rat, a Sarajevo u simbol otpora, stradanja i borbe za opstanak. U prosjeku je na Sarajevo dnevno ispaljivano 329 artiljerijskih projektila, a ukupno ih je ispaljeno gotovo 50.000. Događaji od 2. maja ostavili su dubok trag u kolektivnom pamćenju grada i predstavljaju jedan od ključnih trenutaka početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i početak herojske odbrane grada i države.

Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana, duže nego opsada Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. Ubijena je 11.541 osoba, među njima i 1.601 dijete.

Drugog maja u određenim intervalima Hayat televizija emitovat će sadržaje u kojima možete gledati autentične videozapise koje su naše ekipe snimale tog 2. maja 1992. godine. I naša emisija „Sedam plus” producirana je uz autentične zapise reportera Hayat TV-a od 2. 5. 1992. godine. U više od 30 minuta pogledajte izvorne snimke, izjave i detalje koje dosad niste imali priliku gledati. Sutra, 3. maja, od 17:00 gledajte i naš dokumentarni film „Amidža”, film o osnivaču i komandantu legendarnih Zelenih beretki, simbolu odlučnosti i prkosa.

Da se ne zaboravi i ne ponovi.